Wednesday, November 8th, 2006

Josip Galinec: Sjetimo se 1996.!

Thursday, December 24, 2009

"U HRVATSKOJ su kamate puno više, a raspoloživog je novca u gospodarstvu puno manje ili ga nema – bez obzira na cijenu. A nema ni osmišljenih programa poticaja. I dok su Sjedinjene Države, barem po službenoj statistici, već izašle iz recesije, Hrvatska se tek sprema na, vjerojatno, najteži udar krize. Svi su analitičari, naime, suglasni da nas čeka teška godina, za koju oni optimistični najavljuju – stagnaciju", kazao je financijski savjetnik i analitičar Josip Galinec.

Prema njegovom mišljenju kriza se osjeća i na domaćem tržištu kapitala. Osim po cijenama dionica, vidljivo je to još više po vrlo skromnim prometima koji se na burzi ostvaruju. Mnoge domaće kompanije javljaju o problemima s likvidnošću, ali i značajnom padu prihoda.

"Domaće kompanije trebaju očekivati pad profitabilnosti"

Za razliku od američkih, domaće kompanije u pravilu neće moći provesti veće rezanje fiksnih troškova (zbog krutosti domaćeg tržišta rada) i treba očekivati primjetan pad profitabilnosti, pojašnjava Galinec. Usprkos svemu, cijene domaćih dionica, u odnosu na početak godine, bilježe solidan rast. Odgovor na pitanje zašto, treba tražiti u odnosu skromne ponude i potražnje koju ipak solidno održavaju prvenstveno domaći mirovinski i investicijski fondovi, piše Banka.

Pred fondovima, ali i samostalnim investitorima, je zasigurno vrlo zanimljiva, ali i izazovna godina. Bez razlike da li je fokus investiranja na tržištima zemalja čije su ekonomije već na putu oporavka ili zemalja koje tek traže taj put. Većina ranijih pravila i strategija kako ulagati nije, naime, prošla na testu tržišnih turbulencija u zadnje dvije godine; dio je izbrisao nagli pad cijena, a dio neuspjela prilagodba novim tržišnim uvjetima i (ne)pravilnostima po kojima se u ovom razdoblju formiraju cijene dionica. Posebno zato što se, više nego ikada ranije, logika pojedinih tržišta bitno međusobno razlikuje.

Prilika za zaradu će zasigurno biti, uz postupno smanjivanje ukupne razine rizika. Više će dolaziti do izražaja spretnost i znanje pojedinih investitora. Pritom će za sve koji direktno ili indirektno sudjeluju na tržištu kapitala, i u narednoj godini biti važno – strpljenje, zaključuje Galinec.

Vrijedi za uplate s ciljem trgovanja dionicama i opcijama na stranim burzama. Trgovina dionicama se mora prijaviti HNB-u dok se trgovina opcijama ne prijavljuje. 

Poštovani,

na temelju Vaših e-mail upita od na temu ulaganja rezidenata u strane vrijednosne papire, dostavljamo Vam naše mišljenje.

U skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 96/03, 140/05, 132/06 i 150/08) rezidenti mogu kupovati i prodavati strane vrijednosne papire i udjele u stranim investicijskim fondovima direktno preko stranog ovlaštenog društva (stranog brokera) ili preko domaćeg ovlaštenog društva.

Udjeli i dionice u stranim poduzećima mogu se platiti i izravno prodavatelju na njegov  račun u inozemstvu.

Ukoliko uplaćujete sredstva izravno na račun brokera u inozemstvu možete to učiniti putem banke, bez ograničenja u iznosu, bez prethodnog odobrenja Hrvatske narodne banke, te bez izvješćivanja Hrvatske narodne banke o stanju na tom brokerskom računu. Također, moguće je zadavati naloge koristeći on-line aplikaciju stranog brokera.

Banci je potrebno priložiti dokument koji određuje osnovu i dokazuje obvezu plaćanja ili, ukoliko ne posjedujete takav dokument u trenutku davanja naloga za plaćanje u inozemstvo, potrebno je priložiti dokument koji dokazuje poslovnu suradnju sa stranim brokerom, npr. ugovor s brokerom.

Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja ("Narodne novine", br. 121/07, dalje u tekstu: Odluka) je propisana obveza rezidenata o izvještavanju Hrvatske narodne banke o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima neovisno o visini ulaganja. Ostalim vlasničkim ulaganjima smatraju se sva vlasnička ulaganja rezidenata u inozemstvo koja nisu izravna vlasnička ulaganja. U skladu s navedenim, dužni ste izvješćivati Hrvatsku narodnu banku i u slučaju kada kupujete dionice strane tvrtke i time stječete manje od 10% glasačkih prava.  

Obrasci na kojima se dostavljaju prijave o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima dostupni su na web stranici Hrvatske narodne banke www.hnb.hr/propisi /statistika/odluke, upute i obrasci/statistika platne bilance/inozemna izravna i portfeljna ulaganja, kreditni odnosi i depozitni poslovi s inozemstvom.

Ugovor o trgovanju opcijama niste u obvezi prijaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

P.S. Ipak i dalje možete očekivati birokratske probleme na šalterima banaka zato što službenice nisu upoznate s navedenim promjenama te redovito tvrde da i dalje vrijedi ograničenje od 3000 eur te da se dionicama na stranim burzama može trgovati isključivo putem domaćih brokera (uz preporuku brokera njihove banke). Nedajte se zbuniti i izborite svoja prava, ako bude potrebno priložite i dokumente iz ovog komentara.

Suprotno očekivanjima mnogih – naslov nema veze s Slovencima. 

Radi se lošim poslovnim navikama ljudi zaposlenih u našim firmama i ustanovama čiji način poslovanja je još uvijek negdje u 1969. godini, a nemaju ni najmanju želju napredovati. Dapače, grčevito se trude ostati u tenkovinama samoupravljanja, "gdje se prvi put zaposliš tamo doživiš i mirovinu", "tko je lud radit, bježim na selo il vikendicu", "od 8 do 9 se pije kafa, od 9.30 do 10 se radi, a onda se priprema za marendu, nakon marende su svi štufi, u 14h već u letećem startu za doma". A "klijenti" su ono što ti neda mira dok višesatno telefoniraš s prijateljicom o tome koje pločice ćeš staviti na pod vikendice. 

Dok sam aktivno pisao blog često bi dobio upit o prijenosu novca na račun brokera u inozemstvu, pa su temeljem toga nastala tri članka koja pokrivaju to područje;

http://www.cartmann.com/16/

http://www.cartmann.com/polog-novca-na-racun/hnb-dopusten-prijenos-novca-na-brokerov-racun/

http://www.cartmann.com/polog-novca-na-racun/zakonsko-stajaliste/

Kao što vidite, po trenutnom Zakonu o deviznom poslovanju moguće je otvoriti "račun" kod brokera i trgovati opcijama, dapače, bilo je dopušteno i prije, ali je upitno da li još treba slati izvatke HNB-u.

Zato početkom godine pošaljem e-mail HNB-u na adresu info@hnb.hr s upitom da li je potrebno slati izvode. Nisam dobio odgovor niti nakon 2 tjedna. Pošaljem ponovo. Opet bez odgovora. Nazovem, ali tamo me prespajaju s broja na broj, da bi mi na kraju rekli kako je "kolegica koja se bavi s tim na skijanju". Zar nema nikog u HNB-u koji poznaje zakon osim te "kolegice na skijanju"?

Prije mjesec dana opet pošaljem mail (pod pretpostavkom da se vratila s skijanja jer je vani +30). Nema odgovora. Pošaljem ponovo. Nema odgovora. Svaki put pošaljem kopiju i sebi, da provjerim da li je mail ok. Sve ok s mailom, primili su ga, ali nemaju volje odgovarati. Zaposlenici HNB-a se financiraju od našeg novca, ali ih očito za nas nije briga.

Svakako, još prije godinu-dvije dana dok je OptionMaster pisao na svom blogu i Felix redovito komentirao naletim na njegovu preporuku za brokera čudnog naziva – thinkorswim (u prevodu misli ili plivaj). Prije par dana čitam arhivu i skužim da sam tamo otvorio račun te pogledam web i njihovu trading platformu, svidi mi se i odlučim poslati $3500 osnovnog depozita. Kako se radi o iznosu manjem od 3000 eur, odlučim ga poslati iz naše, splitske banke. Koja greška. U banku sam ušao u 9.45h te uzeo broj za gotovinske transakcije, računajući da će me tražiti da dignem novac s eur računa i prebacim na usd račun. Tako je i bilo, ali me poslalo na bezgotovinske transakcije s napomenom da ću se načekati. Uzeo broj i otišao obaviti dnevne zadatke, vratio se za sat i 45min u strahu da je moj broj već odavno prozvan – ali nije, ni blizu. Čekao još pola sata, na red sam došao u 11.30h. Iz banke sam izašao u 16.45h, da bi me nakon toga zvali da se vratim u banku. Imam online bankarstvo splitske banke za firmu s kojim sam već transferirao novac putem wire transfer by swift, a to plaćam 55kn mjesečno. Nisam uzeo online bankarstvo za račun fizičke osobe jer ga rijetko koristim, a dođe dodatnih 55kn mjesečno naspram 4kn mjesečno koliko dođe u PBZ-u. I to je bila velika greška, jer da sam slao wire transfer preko online bankarstva to bi napravio jučer bez ikakvih problema, ovako su me dobrano "iz*ebali bez ku*ca", kako kaže jedan moj prijatelj. 

Dao papir s svim potrebnim informacijama, kao što sam dosad radio u Sloveniji ili Bosni i sve je prošlo ok. Ali ovdje neće.

U razgovoru slučajno spomenuo da lova ide na brokerski račun, pa da ne zaboravi dodati u tekstu moje ime i prezime i broj računa jer teoretski ja uplaćujem novac njima, ali na svoj "račun". Kaže mi da će mi objasniti gdje su brokeri splitske banke pa da preko njih kupim dionice. ????? Gledam je u čudu i kažem da ne želim kupiti dionice niti je sigurno da ću ih uopće kupovati, samo želim napraviti transakciju na navedeni račun i da je to sve što tražim. Ne može, za kupovinu dionica je posebna procedura. Kažem ok, stavite da plaćam usluge u inozemstvu (pa u neku ruku brokerske usluge su usluge ;)). Ne može, treba predračun. Gledam je u čudu i kažem da predračun ne treba kad plaćam online, a sad treba? Gleda i ona mene u čudu i znoji se, ne zna što će napraviti, samo da ne zaplače. Kažem da ni u Hrvatskoj predračun nije knjigovodstveni dokument i da se po zakonu predračun ne treba arhivirati tj. može se pobrisati iz evidencije odmah nakon što je izdan, a mnoge države ne šalju predračune. Pa čak i da pošalju, npr. predračun iz Kine na kineskom, što će ona s njim? Slegne ramenima i kaže da predračun mora biti na engleskom. Pitam da mi onda isprinta nalog za doznaku u inozemstvo – obrazac 14 na engleskom kako bi ga mogao faksirat brokeru da provjere jesu li sve dobro ispunili. Kaže da ne može, isključivo na hrvatskom i zove kolegicu koja ima 76g i značku druga Tita. I ona bulji ko tele u nalog za plaćanje u inozemstvo i govori "neće to proć, neće to proć, ne znam, neće to proć". Treća kolegica se samo okrenula u drugu stranu glumeći da nije njen posao, inače je bila na telefonu od 9h ujutro do 17h popodne, nisam je čuo što je pričala ali mi se čini da je objašnjavala kćeri kako skuhati ručak. Prekinula je samo kad je došao neki lik kako bi ga molila da joj upiše kćer na pravo. Taj lik se tu šetao i izležavao cca. sat vremena, koliko sam skužio ne radi u banci već dođe ubit vrijeme i popit kafu. 

Jasno mi je da službenica nije jedini krivac već uprava koja ih ne educira i naši nejasni zakoni odnosno pravilnici i upute koje su u nerijetko neažurirane i kontradiktorne s zakonom. HNB traži valjani predračun iz inozemstva, ali ne znam kako HNB namjerava provjeriti ispravnost tog predračuna, zar bi firma u US (npr. brokerska kuća ili banka) trebala odavati transakcije svojih klijenata putem telefona osobi koja se predstavi kao djelatnik HNB-a?  

Prođe više od sat vremena natezanja i mojih pokušaja da objasnim kako nisam dužan dati predračun za financijske usluge niti će mi broker ispostaviti predračun isto kao što ni splitska banka neće ispostaviti predračun za svoje usluge (npr. troška wire transfera koji sam platio 200kn) i da za transfer iznosa manjeg od 3000 eur nije potrebna komplicirana dokumentacija ni odobrenje HNB. Nakon 4h u banci odem kući kad taman pred vratima zvoni mobitel, splitska banka, da se vratim jer to ne može proć, da MORAM napisati da je svrha doznake trgovina dionicama. Već izmoren i krajnje iznerviran potpisujem sve što mi pruže u nadi da će tih 2600eur doć do mog brokerskog računa ove godine.

AZ obvezni mirovinski fond kupuje 10 tisuća dionica Petrokemije iako mu je Zakonom o mirovinskim fondovima kupnja dionica po toj cijeni zabranjena. Tim dionicama sutradan pada cijena 30%. Zbog te nerazumne odluke oštećeni su hrvatski porezni obveznici, ali s druge strane profitira privatni slovenski investicijski fond. 

Već na prvoj godini pravnog fakulteta nas uče da su pred pravdom svi jednaki, a prilikom svake posjete Općinskom sudu u Splitu možemo vidjeti Iustitiu – božicu pravde koja jednom rukom zaklapa oči dok drugom visoko podignutom u zrak dijeli pravdu, želeći nam reći da ne gleda tko je tko već sudi pošteno.

Političari nas uvjeravaju da živimo u vladavini prava, u državi koje će ubrzo ući u zajednicu modernih država Europe.

AZ mirovinski fond je 17.11. u 11.19 sati kupio 10.000 dionica društva čija je tržišna kapitalizacija u tom trenutku iznosila 490 milijuna kuna. Isti dan inozemni investicijski fond s Bank of New York kao skrbnikom prodaje 10.000 dionica, čija vrijednost već sutra dan pada za 30%. 

Po Zakonu o obveznim i dobrovoljnim miroviskim fondovima, odnosno Pravilniku koji regulira kriterije ulaganja obvezni mir. fond smije stjecati dionice društva do tržišne kapitalizacije od 650 milijuna kuna, a ukoliko tržišna vrijednost padne ispod 600 milijuna kuna treba postupiti po čl. 73. spomenutog Zakona, izvršiti prodaju dionica u sljedećih 6 odnosno 12 mjeseci.

Petrokemija ima izdanih 3341117 dionica što podijeljeno s 650 milijuna kuna iznosi 194,55kn po dionici.

AZ mirovinski fond nije započeo s prodajom već je protivno Zakonu kupio dionice. Dokazi su nepobitni, javno objavljeni na stranicama Središnje depozitarne agencije (www.sda.hr), Zakon je također javan, jasan i nepobitan, dionice se ne smiju kupovati. 

Da li smo mi moderna europska država u kojoj vrijedi vladavina prava ili su određeni ljudi i institucije iznad Zakona?

Po pouzdanim naznakama iza skrbničkog računa Bank of New York se krije privatni slovenski investicijski fond Galileo pa se s pravom možemo pitati -zašto bi fond manager hrvatskog mirovinskog fonda žrtvovao novac hrvatskih radnika i poreznih obveznika u korist slovenskog privatnog investicijskog fonda?

Iako su politički odnosi između Hrvatske i Slovenije poprilično zahladili, dogovori ispod stola su još uvijek prijateljski, korupcija ne pozna krizu.

U nastavku slijedi izvadak iz ažuriranog i važećeg pravilnika o kriterijima ulaganja

Članak 4. mijenja se i glasi:
>(1) U vrijednosne papire izdane od strane dioničkih društava uvrštenih u
ostale kotacije, a izvan službene kotacije na burzi u Republici Hrvatskoj,
dozvoljeno je ulagati:
. u dionice koje u trenutku stjecanja imaju početnu tržišnu kapitalizaciju
veću od 750 milijuna kuna. Ukoliko se zbog promjene tržišnih cijena
vrijednost tržišne kapitalizacije dionica spusti ispod vrijednosti od 750
milijuna kuna, fond može i dalje stjecati te dionice sve dok se vrijednost
tržišne kapitalizacije dionica ne spusti ispod vrijednosti od 650 milijuna
kuna.
. ako se vrijednost dionica spusti ispod vrijednosti od 600 milijuna kuna,
primijenit će se odredbe članka 73. Zakona počevši od datuma nastanka
promjene.
. u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 10% izdanja ako je
tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 100 milijuna
kuna.
. u kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdavatelja čiji vlasnički
vrijednosni papiri ispunjavaju uvjete iz ovog stavka.
(2) U navedene vrijednosne papire dozvoljeno je uložiti najviše do 15%
imovine obveznog mirovinskog fonda ili najviše do 30% imovine dobrovoljnog
mirovinskog fonda.
(3) Ukoliko je ulaganje u vrijednosne papire iz stavka 1. ovog članka jednog
te istog izdavatelja veće od 1% do najviše 2% imovine mirovinskog fonda,
njihova ukupna vrijednost ne smije prelaziti 10% imovine obveznog
mirovinskog fonda odnosno ne smije prelaziti 15% imovine dobrovoljnog
mirovinskog fonda.<.

izvor: mojedionice.com

Poslao sam na e-mail adresu Hanfinog odjela za odnose s javnošću upit vezan uz spornu transakciju, pitao sam smije li AZ fond kupovati dionice Petrokemije po cijeni od 122 kune te mogu li se očitovati vezano uz tu transakciju.

Odgovor Ozane Bašić iz Hanfinog odjela za odnose s javnošću:

Postovani,

upucujem Vas na fond, njima proslijedite ovaj upit.

Srdacan pozdrav,
Ozana Basic
glasnogovornica
Ured za odnose s javnoscu
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
Miramarska 24b
10 000 Zagreb

..naravno da je glupost traziti od fonda očitovanje jer oni nisu za to nadležni, ali kažem amo se praviti glupi pa prosljedim upit fondu:

Postovani gospodine,

Zahvaljujemo se na upitu i informiramo Vas da je tumacenje Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ogranicenjima mirovinskih fondova u iskljucivoj nadleznosti HANFA-e, te vezanu problematiku nismo ovlasteni komentirati i analizirati izvan vezanih institucija.

 

Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

 

S postovanjem,

 

AZ fondovi

AZ fond me upućuje na Hanfu, koja me prije toga uputila na Fond. 

Update:

5.prosinca 2008., isti dan kad sam napisao ovaj komentar poslao sam identičan e-mail s upitom i prijavom na adresu državnog odvjetništva. Naravno, odgovor nisam dobio.

11. siječnja 2009. – odgovor (još) nisam dobio. 

11. ožujka 2009. – odgovor (još) nisam dobio.

Mnogi mali dioničari čitaju forume u nadi da će tamo naći savjet i dobiti pomoć. Na forumima ima mnogo poštenih ljudi koji žele pomoći, ali nažalost i mnogo onih koji ga žele iskoristiti kako bi pod egidom anonimosti prevarili druge forumaše i pritom zaradili novac.

Budite izrazito oprezni, ne padajte pod umjetno stvorenu euforiju višestrukih nickova, stanite i dobro razmislite prije no što donesete odluku o kupnji ili prodaji dionice. 

Vijest o Peteru Schiffu, analitičaru koji je još 2006. previdio hipotekarnu krizu me navela da pregledam arhivu poslovnog dnevnika, gdje god da bi pogledao naišao bi na hrpu "prijateljskih savjeta" mladim ulagačima koje su se pokazale kao namjerno plasirane laži, a u toj hrpi izabirem dva meni posebno zanimljiva članka, moje predviđanje i BigBossova reakcija. 

Danas je cijena dionice Petrokemije 117 kn, s tendencijom daljnjeg pada.

Carmann, 6.2.2008, cijena dionice 260,01 kn.

Da rezimiram kako ne bi netko nesto krivo zakljucio – vrijednost ptkm-a odreduju veliki igraci i fondovi, ako se kriticno stanje nastavi i fond manager odluci izaci iz nestabilne ptkm – cijena moze rapidno pasti, ne ispod 200kn, vec ispod 100kn ako par najjacih fondova krene bjezati pod svaku cijenu, kao sto se dogodilo 1996. Ne kazem da ce biti tako, nadam se da nece, vec samo spominjem da postoji i takva realna mogucnost tj. da se treba pripremiti i za takav worst case scenario.

Nek ne zabijaju glavu u pijesak i slusaju bajke jer je opasno ulagati realan novac u granju kule u oblacima.

OVO NIJE POZIV NA PRODAJU NITI NA KUPNJU, vec poziv da odbacite bajkovite price, duboko udahnete i razmislite sto dalje. 

 

BigBoss, 12.2.2008., cijena dionice 260,00 kn.

Kada bi se računala prava vrijednost PTKM dobili bi vrijednost od 4650 Kn jer tvornica je strateški važna za RH, te za cijelu regiju u okruženju, nije mali iznos ali ako je Yara htjela kupiti 1998. za 1000 Kn po dionici kada je cijena gnojiva bila mala a i bio je problem sa plinom, sada ruski koncern Gazprom može ponuditi bez problema 2000 Kn po dionici i ponuda će proći i dobiti će udio u luci Šibenik , jer za takvu tvornicu u pravim rukama nije prevelika i cijena po 3000 Kn za dionicu jer Gazprom ne bi morao kupiti 100 posto dionica već skoro 75 posto jer bi država bila strateški partner sa 25 +1 dionica, i da plati 3000 dionica ne bi opet preplatio već bi mu se to brzo isplatilo
……….. PTKM kao cijena zlata 945 dolara po dionici………….

Kada bi kupio 75 posto dionica po cijeni od 2000 Kn platio bi 4,965 milijarde Kn
Kada bi kupio 75 posto dionica po cijeni od 3000 platio bi 7,5 milijardi Kn

Kako sam prije napisao da sam dobio informacije iz PTKM da će vlada zaštiti sve dioničare PTKM……….

stoga ovi koji šire negativne informacije lažu i žele zaraditi što više jer znaju koliko PTKM vrijedi………………..

Kada bi cijena pala na 160 Kn cijena tvornice bi pala na 72,50 milijun Eura,fenomenalno super jeftina cijena za takvu tvornicu a ove godine će ostvariti promet oko 416 milijuna Eura, ovo je stvarno nerealna cijena i ovo je nerealno drukanje , ljudi su poludili jer misle da će takva tvornica doći na takvu razinu a potražnja za gnojivom je sve veća i veća, sada će se u potražnju uključiti i Kina kada prestane zima pa će sama cijena gnojiva još više rasti…………………

PTKM kao zlato 945 dolara po dionici

Pozdrav