Bilanca predstavlja računovodstveni prikaz stanja strukture imovine i njenih izvora promatranog subjekta (kompanije) u određenom trenutku, tj. na određeni dan, izraženim u financijskim terminima.

Porijeklo riječi se ne zna, ali se pretpostavlja da dolazi od lat. riječi “bi” (dvostruki) i “lanx” (posuda vage). Vaga je u ovom smislu metafora koja bi trebala predstavljati ravnotežu između lijeve i desne strane (aktive i pasive), odnosno imovine i njenih izvora.

AKTIVA = osnovna sredstva (zgrade, strojevi, fin. ulaganja) + obrtna sredstva (gotovina, sirovine, potrazivanja, gotova roba, roba u proizvodnji,..).

PASIVA = vlastiti kapital + obveze (kredit,..) + rezervirana sredstva (ona za koja se zna da će biti upotrebljena u obavljanju djelatnosti).

Konsolidacija (lat. consolidato - učvrstiti) se provodi da bi se dioničari (novinari, javnost,..) što preciznije informirali o uspjehu ili neuspjehu određene kompanije. U praksi se radi o kompaniji koja u svom vlasništu ima još nekoliko manjih kompanija tj. društava s ograničenom odgovornošću, te se konsolidacijom eliminiraju (rasčišćavaju) trgovanja među “tvrtkama kćerkama” i njihove transakcije s “maticom”, kako bi se izbjegla mogućnost zavaravanja (malverzacija) dioničara predočenim podacima. Povezanost “matice” s tvrtkama “kćerkama” tj. s povezanim poduzećima s mogu podijeliti s obzirom na udjel “matice” u tim poduzećima, a subjekti se smatraju povezane ako jedna ima mogućnost kontrolirati drugu ili obavlja značajan utjecaj nad drugom stranom u donošenju financijskih ili poslovnih odluka.

U pripremanju konsolidiranog fin. izvješća, fin. izvještaji matice i njezinih podružnica su zbrojeni redak po redak, dodavanjem istih pozicija sredstava (imovine), obveza, glavnice, prihoda i rashoda.

Već sam pisao o pokazateljima/koeficijentima/faktorima koji se najčešće koriste u ekonomiji kako bi nam pokazali stanje na određenom području, danas ću neke ponoviti, a neke dodati.

Idemo od kraja (primjer Lavčević);

Koef. tek. likvidnosti - KTL=kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

KTL = 161715/96118 = 1.68

Koef. fin. stabilnosti - KFS = dugotrajna imo. / vlas. glavnica + dug. obveze

KFS = 155917/201160 = 0.775 (0.76)

Koef. zaduženosti - KZ = uk. obveze (dug.+krat.) / uk. aktiva

KZ = 107775/323014 = 0.33

Return on invesment (ROI), u prijevodu povrat s obzirom na investiranu (uloženu) imovinu.

Računa se tako da dobit podijelimo s ukupnom aktivom.

ROI = 7362/323014 = 0.022 ili 2%.

Od ovog podatka se očekuje da bude veći od onog što nude državne obveznice, u našem slučaju je to cca. 6.5% godišnje.

Neto profitna marža ili neto povrat na prodanu robu izračunavamo tako što dobit poslje oporezivanja podijelimo s ukupnim prihodom od prodaje.

NPM = 6197/228252 = 0.027 ili 2.7%

Ovaj broj je potrebno usporediti s prosjekom u toj grani industrije jer su odstupanja iznimna, a ako je rezultat manji od prosjeka to može ukazivati na visoke troškove poslovanja u kombinaciji s niskim prodajnim cijenama.

Return on Equity (ROE), se može prevesti kao povrat novca s obzirom na uložena vlasnička sredstva.

Računamo ga tako što podijelimo dobit nakon oporezivanja s ukupnim vlasničkim kapitalom.

Govori nam koliko je uprava sposobna vratiti novca (zaraditi) s obzirom na kapital koji je primila.

Ovaj podatak bi trebao biti veći od ROI.

ROE = 6197/143460 = 0.043 ili 4.3%

Earnings per share (EPS) ili zarada po dionici, računamo je tako da neto zaradu podijelimo s brojem izdanih dionica.

EPS = 6179000/478200 = 12.92

Ovaj podatak bi kod uspješne kompanije trebao biti bolji od ind. prosjeka.

Službeno tumačenje glasi da od broja ukupno emitiranih dionica treba oduzeti trezorske dionice, ali to nije usaglašen standard.

U slučaju da firma ima i redovne i povlaštene dionice treba od neto dobiti oduzeti vrijednost povlaštenih dividendi. 

Price to Book Ratio (P/B) izračunavamo tako da tržišnu cijenu dionice podjelimo s knjigovodstvenom vrijednošću kompanije po dionici.

Trenutna cijena dionice LVCV jest 400kn, a book value (knjigovodstvena vrijednost) po dionici je 396kn, što je manje od prošlogodišnjih 422kn, ali još uvijek ukazuje da dionica ima prostora za rast.

Price to earnings (P/E), jedan od najčešće spomenutih indikatora, izračunavamo ga tako da podijelimo tržišnu vrijednost dionice s zaradom po dionici (EPS).

P/E = 400/12.92 = 30.95

Postoje razna tumačenja P/E indikatora, s jedne strane možemo reći “što više to bolje”, jer nam veći broj govori da investitori izuzetno cijene tu dionicu, što izravno znači da se radi o kvalitetnoj i uspješnoj kompaniji.

Ali, visok P/E (mnogo veći od ind. prosjeka) može značiti da je ta dionica doživjela vrhunac svoje cijene, te da će teško rasti dalje, odnosno da joj predstoji pad. Isto tako, mali P/E može značiti da je dionica podcijenjena (tj. da joj slijedi rast), ali i da se radi o nekvalitetnoj kompaniji koja s razlogom ima mali P/E.

Odlučio sam tekst podijeliti na pet poglavlja;

* analiza financijskog izvješća
* bilanca (pojmovi aktiva, pasiva,..)
* pokazatelji (faktor zaduženja, ROI, ROA,..)
* Altmanov Z-score (pokazatelj financijske nesigurnosti)
* konsolidacija finacijskog izvješća

U ovom dijelu ću se dotaknuti, odnosno analizirati financijsko izvješće, za primjer ću uzeti Lavčević d.d. (LVCV-R-A) i njegovo godišnje izvješće za 2005 godinu.

Aktiva bilance sastoji se od samo dvije sumarne pozicije, a to su dugotrajna i kratkotrajna imovina. Pasiva bilance sastoji se od tri sumarne pozicije, vlasničke glavnice, dugoročnih obveza i kratkoročnih obveza.

Vlasnička glavnica obuhvaća uplaćeni kapital evidentiran po nominalnoj vrijednosti, kapitalni dobitak ili premiju koja čini razliku između tržišne vrijednosti dionice i njene nominalne vrijednosti te zadržanu dobit koja predstavlja kumulirane iznose zadržane dobiti tijekom proteklih godina.

Račun dobiti i gubitka obuhvaća prihode, rashode, dobit, porez na dobit te zadržanu dobit.

Analiza fin. izvješća kroz određeno razdoblje, u ovom slučaju analiziramo podatke iz ‘05 te ih uspoređujemo s izvješćem iz ‘04, kako bi ustanovili da li kompanija koju proučavamo povećava uspješnost poslovanja ili ne.

Analizirajući podatke uočavamo: (iznosi u tisućama kn)

1. Ukupna kratkotrajna imovina se smanjila za -6.88% (s 172,841 na 161,715), a kratkoročne obveze porasle za +7.27% (s 89,604 na 96,118) što tehnički ukazuje na povećanu nelikvidnost ili smanjenu likvidnost. Ocjena - loše.

2. Ukupna aktiva/pasiva je porasla za (malih) +0.04%, dok se iznos vlasničke glavnice smanjio za -0.12% (s 191,732 na 189,485) što ukazuje da se zaduženost poduzeća povećala. Ocjena - loše.

3. Zalihe su smanjene za 14.82% (s 53,946 na 46,983), što na prvi pogled djeluje pozitivno, međutim nije tako jer su prihodi od prodaje smanjeni za -30.98% (s 298,695 na 228,252). Ocjena - loše.

4. Iako su prihodi od prodaje u ‘05 bili za -30.98% manji nego u istom razdoblju ‘04, manji su bili i troškovi, za 37% (s 296,363 na 216,330), što pokazuje da je Lavčević d.d. poslovao uspješnije nego prošle godine, a povećanje razlike između prihoda i rashoda (u korist prihoda) znači i veću dobit u 2005. godini - 7,362, što je 24.45% više nego prethodne godine (’04) kad je dobit (prije oporezivanja) iznosila 3,280 milijuna kuna. Ocjena - dobro.

Dakle, na temelju provedene analize moguće je zaključiti da je poduzeće u promatranom razdoblju poslovalo bolje nego godinu prije, što ukazuje na tendenciju rasta uspješnosti poslovanja.

Rasprava o Lavčeviću na forumu mojnovac me potakla da napišem par riječi o toj nekad cijenjenoj građevinskoj kompaniji.

Lavčević d.d. (LVCV), osnovan 1948. godine s sjedištem u Splitu, direktor je Petar Antić. Sastavni je dio Montmontaža grupe.

Kao što ste mogli primjetiti, cijena dionice je nedavno porasla s 125kn (Montmontaža pokojnog Lisičara je preuzimala po 225kn dionice od radnika) na čak 550kn, da bi posljednjih dana pala na 300kn.

Postoje razna tumačenja uzroka tog pada, neki ga vide u dodjeli određenog broja dionica članovima HVIDRE (nema povezanosti s fondom za branitelje, to je zasebna odluka), a neki u “insiderskom” rješavanju dionica.

Ono što ja vidim jest da rješavanje ne bi smjelo biti zbog financijskog izvješća jer isto pokazuje rast dugotrajne imovine (za razliku od prošle godine) s 132 milijuna na 160 milijuna, istina, pad materijalne imovine te povećanje dugotrajne financijske imovine (poslovnih udjela u drugim domaćim osobama), ali prihod od prodaje dugotrajne imovine je znatno manji nego prošle godine, 23.1 milijuna za razliku od prošlogodišnjih 51.9 milijuna. Rezultat svega je dobit od 6 milijuna kuna, što je značajno više od prošlogodišnjih 1.9 milijuna kuna. Ukupni prihodi su prošle godine bili veći, 185.7 milijuna kuna, za razliku od 158.1 milijun ove godine, ali to možemo pripisati već spomenutim prošlogodišnjim izvanrednim prihodima od prodaje dugotrajne imovine. Kad pribrojim to da je Lavčević ipak brand name firma čije su građevine cijenjene i klijenti ga rado izabiru kao izvođača radova (mnogobrojne stambene građevine, trenutno se gradi veliki športski centar u Zadru, itd..), možemo očekivati pozitivno kretanje cijene dionice. Ocjena - BUY.

Ipak, pogledajmo sad i drugu stranu medalje.

Lavčević d.d. je nekad zapošljavao preko 4500 ljudi, a u njegovom portfelju je nalaze cijeli kvartovi izgrađeni 70tih godina prošlog stoljeća, velebni turistički kompleksi poput Zlatog rata, hotel Split, hoteli na makarskoj rivieri, hoteli Forum i Panorama u Pragu, klinički bolnički centar u Splitu, gradski stadion Poljud, nekoliko brodogradilišta, tvornica cementa u Kaštel Sućurcu, AD platik u Solinu i još mnogo stambenih i industrijskih građevina.

Danas Lavčević d.d. ima 33 djelatnika.

Potpuno je jasno da 33 djelatnika ne mogu graditi čak i ako im u pomoć priskoče Ivica Nuić i Ivić Pašalić, dobar prijatelj spomenutog Nuića i pokojnog Lisičara.

Ako vam je ime Ivice Nuića poznato, razlog tome je vjerojatno slučaj prodaje Večernjeg lista Caritas fundu, nepoznatoj offshore kompaniji iza koje su stajali Pavo Zubak, vlasnik Auto Zubaka, te Ivica Nuić, tad vlasnik Montmontaže. Ipak, kako piše Nacional, prodaja Večernjeg lista je ustvari fiktivna prodaja HDZu u režiji Ivića Pašalića i Borislava Škegre, s svrhom da HDZ preuzme kontrolu nad tim vrlo utjecajnim medijem. Slažem se da nam te činjenice trenutno nisu od važnosti, osim kao pokazatelj kako su (pojedini) trenutni vlasnici došli u posjed dionica (i vrijednosti koju su “isisali” iz poduzeća), te nam možda pomogne prilikom procjene kako će se ponašati prema poduzeću (vrijednostima i zaposlenima) u slučaju da mu zaprijeti stečaj.

Lavčević d.d. je vlasnik 8 (manjih) firmi s ograničenom odgovornošću, redom;

• LAVČEVIĆ-INŽENJERING d.o.o. - SPLIT

• LAVČEVIĆ-KAMENOLOM d.o.o. - SPLIT

• LAVČEVIĆ-MEHANIZACIJA d.o.o. - SPLIT

• LAVČEVIĆ-PROJEKTIRANJE d.o.o. - SPLIT

• LAVČEVIĆ-HOTELIJERSTVO d.o.o. - SPLIT

• LAVČEVIĆ-ZADAR d.o.o. - ZADAR

• LAVČEVIĆ-ŠIBENIK d.o.o. - ŠIBENIK

• POMGRAD-GRADNJA d.o.o. - SPLIT

..s tim da većina njih ima par zaposlenih i, među nama, ne služe ničem.

Što može izgraditi Lavčević Šibenik s 20tak zaposlenih?

Osnova kompanije su firme koje nisu u sklopu iste, Lavčević-graditeljstvo d.o.o. i Lavčević-montaža d.o.o., odnosno, osnova svega je Lavčević-graditeljstvo s 180 zaposlenih.

A Lavčević-graditeljstvo d.o.o. nema nikakve imovine osim 20 tisuća kuna temeljnog kapitala, prostorije u kojima djeluje iznajmljuje od Lavčević d.d.-a, ali zato ima miljunske dugove i prema dobavljačima i prema državi. Sve ukazuje da se Lavčević graditeljstvo neće moći izvuči iz dugova te da ga očekuje sigurno proglašenje stečaja odnosno likvidacije.

A ne treba biti pametan za zaključiti kako će se na cijenu dionice odraziti vijest s naslovnice dnevnih listova koja kaže “Lavčević ide u stečaj, 180 otpuštenih djelatnika prosvjeduje pred upravom“.

Hoće li itko u tom trenutku htjeti poslovati s Lavčevićem? Da li bi ikad više nakon toga povratio svoj brand name koji trenutno ipak posjeduje?

Vjerojatno ne, pa očekujem da će uprava Lavčević d.d.-a uraditi sve kako bi izbjegla negativne novinske natpise i gubitak brand name koje izravno znači i pad vrijednosti dionice.

Kako će to uraditi, odnosno hoće li uspjeti bezbolno ugasiti Lavčević graditeljstvo d.o.o. i pritom ostati dužni milijune kuna dobavljačima i državi, a prije toga spomenutih 180 radnika (ili koliko već bude potreba) zaposliti u nekom drugom iz grupacije ili novootvorenom d.o.o.-u koje bi nosilo naziv npr. Lavčević-građenje d.o.o., ili su u povećanu ponudu Lavčevićevih dionica uključeni i insideri koji očekuju drastičan pad cijene kao posljedicu novinskih natpisa o stečaju, vidjet ćemo u mjesecima (možda i danima) koji slijede.