U cilju postizanja potpune liberalizacije ulaganja rezidenata i nerezidenata u vrijednosne papire, odredbama ovoga Zakona ukidaju se i posljednja zakonska ograničenja s tim u svezi. Tako se iz Zakona briše odredba koja je zabranjivala ulaganje nerezidenata u blagajničke zapise Hrvatske narodne banke i trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske i odredba prema kojoj su rezidenti fizičke osobe i poduzetnici pojedinci kupoprodaju stranih vrijednosnih papira u inozemstvu mogli obavljati isključivo preko domaćih ovlaštenih društava. Umjesto restriktivnih odredbi, ovaj Zakon sadrži odredbe prema kojima se poslovi s vrijednosnim papirima na tržištu vrijednosnih papira i poslovi s udjelima u investicijskim fondovima obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje.

Bolje nego prije, ali određene prepreke i dalje postoje, npr. iznošenje novca se treba prijaviti HNB;

Članak 40. 

(1) Rezidenti i nerezidenti moraju prilikom prelaska državne granice cariniku prijaviti unošenje odnosno iznošenje gotovine u kunama, strane gotovine i čekova uvrijednosti propisanoj zakonom koji uređuje sprječavanje pranja novca.

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako u roku od 30 dana nakon inicijalnoga izravnog ulaganja ili drugoga vlasničkog ulaganja ne prijavi ulaganje Hrvatskoj narodnoj banci ili ne prijavi drugepodatke propisane odlukom Hrvatske narodne banke, ili to učini na način suprotanpropisanom načinu podnošenja prijave,

2. ako doznači sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina u inozemstvu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom,

3. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima srezidentima ili nerezidentima u Republici Hrvatskoj suprotno ovome Zakonu ili odluci Hrvatske narodne banke,

4. ako na tržištu kapitala u inozemstvu kupi vrijednosne papire čiji izdavatelji neispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke,

5. ako upis, uplatu, kupnju ili prodaju vrijednosnih papira u inozemstvu ne obavi posredovanjem ovlaštenog društva kada je to ovim Zakonom predviđeno,..

pdf: Devizni zakon – izmjena

Izmjene Zakona su predložene 23.11.2006, a usvojene 24.11.2006 i stupaju na snagu 8 dana nakon objave u Narodnim novinama. 

27. studenoga – U 15 sati istekao je drugi rok za predaju ponuda za kupnju dionica Ine u javnoj ponudi. Do tada tzv. nepovlaštene ponude mogu predati hrvatski državljani koji žele kupiti više dionica od iznosa od 38.000 kuna, a institucionalni investitori tzv. indikativne ponude. Vlada je na današnjoj izvanrednoj sjednici odlučila kako će cijena Ininih dionica biti 1690 kuna. Vlada bi trebala odlučiti i o raspodjeli dionica.

* Nije loše, ja sam krenuo od (najlošije) verzije po ulagače gdje dionica košta 1900kn, naknadno smanjio na 1800kn, tako da moram priznati kako sam zadovoljan s cijenom od 1690kn po dionici, iako fundamenti i dalje nisu najbolji, ali to smo znali i prije. 

Čujem da je neki fond dao ponudu za 1% dionica, 18 mil. kn.

Sad imamo pravi izračun (2005);

Ina (cijena 1690kn)

p/e 19,1
p/s 0,80
p/b 1,44
————–

Mol (Mađarska)

p/e 9,0
p/s 0,72
p/b 2,2
—————

Pkn (Poljska)

p/e 8,38
p/s 0,42
p/b 1,12
—————-

Petrol (Slo)

p/e 29,02
p/s 0,56
p/b 2,71
—————–

OMV

p/e 10,87
p/s 0,76
p/b 2,13

Fundamentalna analiza uključuje analiziranje gotovo cjelokupnih društveno-ekonomskih odnosa unutar neke zemlje, kao i između zemalja, te spada u makroekonomsko područje ekonomije. Osnovne informacije za fundamentalnu analizu dobivamo putem sredstava javnog informiranja (vijesti). Dobivene vijesti mogu se podijeliti na:

• neočekivane (ili neplanirane), i

• očekivane (ili planirane).

Neočekivane vijesti imaju pretežno ili:

• politički karakter (ostavke vlada, vojni udari, ratovi i sl.) ili

• prirodni karakter (elementarne nepogode, prirodne katastrofe i sl.).
 
Očekivane (važnije) vijesti su:

• odluke centralnih banaka o promjeni eskontnih stopa, i

• objavljivanje ekonomskih pokazatelja (indikatora).

Trenutno stanje nacionalne ekonomije neke države ocjenjuje se prema određenim ekonomskim pokazateljima među kojima su najvažniji:

• inflacija – inflacija je gubitak vrijednosti novca koji nastaje kao posljedica prekomjernog emitiranja ("štampanja") novca i to u onom obimu koji premašuje potrebe prometa roba i usluga. Posljedice inflacije su: povećanje cijena roba i usluga, smanjenje realne vrijednosti primanja stanovništva, poskupljenje kreditnih sredstava uslijed povećanja kamatnih stopa i dr. Visoke kamatne stope smanjuju efikasnost proizvodnje i utiču na preraspodjelu dobiti od proizvođača prema posrednicima (trgovina i financije) . U slučaju kada je inflacija niska, interesi posrednika postaju ugroženi. Nivo inflacije trebao bi da bude optimiziran da ne bi štetno uticao na stanje nacionalne ekonomije. Pri optimalnom nivou inflacije proizvodnja je stabilna i visoka, a posrednici imaju prostora za ostvarivanje dobiti;

• nezaposlenost – nezaposlenost je socijalno-ekonomska pojava kada dio stanovništva ne radi. Visoki nivo nezaposlenosti prvenstveno utiče na socijalne tenzije i na smanjenje mase realnih prihoda stanovništva;

• budžetski deficit – budžetski deficit nastaje kada su budžetski rashodi države veći od budžetskih prihoda. Utiče na ubrzani porast stope inflacije ("štampanje novca"). Nivo budžetskog deficita regulira se na dva načina: (a) povećanjem prihoda budžeta – povećanjem poreza (stimulira razvoj "sive ekonomije") , (b) smanjenjem rashoda budžeta – smanjenjem socijalnih davanja (povećava socijalne tenzije).

Najvažniji ekonomski indikatori koji daju sliku o stanju nacionalne ekonomije neke države, a koji su u propisanoj formi svakodnevno dostupni traderu su:

• rast cijena na malo (Consumer Price Index – CPI) – indeks rasta cijena na malo je opći pokazatelj inflacije. Pokazuje promjene nivoa cijena proizvoda koji uglavnom ulaze i u tzv. "potrošačku košaricu" . Rast cijena na malo (rast stope inflacije) dovodi do povećanja kamatnih stopa, što utječe na porast vrijednosti nacionalne valute;

• rast cijena industrijskih proizvoda (Producer Price Index – PPI) – indeks rasta cijena industrijskih proizvoda pokazuje promjene nivoa cijena proizvoda namijenjenih daljoj proizvodnji (reprodukciji) . Utiče na vrijednost valute slično CPI-iju;

• stopa nezaposlenosti – (Unemployment) – postotak nezaposlenih u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva. Porast nezaposlenosti u pravilu je praćen padom vrijednosti nacionalne valute. Za svaku državu postoji službeno procijenjeni dozvoljeni nivo nezaposlenosti;

• broj novozaposlenih (Non-Farm Payroll) – pokazuje broj novozaposlenih bez novozaposlenih u poljoprivredi;

• vanjskotrgovinska bilanca (Trade Balance) – vanjskotrgovinska bilanca je veličina razlike između uvoza i izvoza neke zemlje. Ukoliko je veći izvoz od uvoza, trgovinska bilanca je pozitivna, a ukoliko je veći uvoz od izvoza trgovinska bilanca je negativna. Povećanje pozitivne razlike odnosno smanjenje negativne razlike povećava vrijednost nacionalne valute;

• bruto nacionalni dohodak (GDP – Gross domestic product) – bruto nacionalni dohodak je jedan od osnovnih indikatora koji pokazuje opće stanje nacionalne ekonomije neke države. Rast GDP dovodi do porasta vrijednosti nacionalne valute;

• veličina novčane mase u opticaju – Rast novčane mase (inflacija) u pravilu dovodi do pada vrijednosti nacionalne valute

• kretanje cijena nafte i energenta – u pravilu: pri rastu cijena nafte američki dolar raste, dok vrijednost valuta država koje zavise od uvoza nafte pada;

• kretanje različitih burzovnih indeksa – rast indeksa na tržištu dionica i državnih obveznica utiče na porast nacionalne valute.

Fundamentalna analiza u cjelini pomaže traderu da utvrdi osnovna kretanja na tržištu (osnovne trendove). Za utvrđivanje momenta konkretnog ulaska ili izlaska, fundamentalna analiza sama po sebi nije dovoljna, već je preporučljivo uz fundamentalnu koristiti i tehničku analizu.

Izdvojeno: kako kupiti dionicu INE (.pdf)

Izdvojeno: Prospekt INA (.pdf 2.5MB)

Ako pogledamo odnos cijene dionice i pokazatelje poslovanja, cijena Ine i nije baš visoka kao što je neki žele prikazati. Kad u priču dodamo rezerve nafte o kojima još nema preciznih podataka, dođemo do rezultata da bi se kupovina INIne dionice mogla pokazati izuzetno isplativim ulaganjem, i na papiru i u praksi.

CroInfo.com – TKO SE IGRA ENERGETIKOM?!

"Danas tvrde da INA vrijedi između 3,2 i 4 milijarde USD. Je li to baš tako? Bilančne rezerve nafte u Hrvatskoj prema službenim podacima danas iznose 21,87 milijuna m3 ili 137 milijuna  barela što po cijenama nafte na svjetskom tržištu od oko 50 USD/bbl (trenutno su i više) iznosi oko 6,8 milijardi  USD. Vrijednost domaćih rezervi nafte preradom u domaćim rafinerijama u derivate na benzinskim postajama najmanje je tri puta veća te iznosi više od 20 milijardi USD. Dakako da bi dio tog iznosa ostao državi u vidu poreza i kada bude u vlasništvu stranaca, ukoliko tada novi vlasnici ne kažu da ih naši zakoni ne zanimaju, što se već učestalo događa.

Dakle samo bilančne rezerve nafte i plina imaju vrijednost veću od 34 milijarde USD. Dakako da od toga treba odbiti troškove proizvodnje, koji najvjerojatnije ne prelaze desetak posto tog iznosa. Za usporedbu, podsjetimo se, objavljeno je da su izravne ratne štete u Hrvatskoj oko 30 milijardi nenamirenih USD."

Usporedba s sličnim kompanijama u regiji; 

Ina (cijena 1800kn)
p/e 20,3
p/s 0,85
p/b 1,52
————–
Mol (Mađarska)
p/e 9,0
p/s 0,72
p/b 2,2
—————
Pkn (Poljska)
p/e 8,38
p/s 0,42
p/b 1,12
—————-
Petrol (Slo)
p/e 29,02
p/s 0,56
p/b 2,71
—————–
OMV
p/e 10,87
p/s 0,76
p/b 2,13

Pravi dobitnici višemjesečnog nadmetanja za dionice Plive su, sudeći po iznimno visokom postotku prihvata Barrove ponude za preuzimanje, sada već bivši dioničari. Dok Barr i te kako treba zasukati rukave i (svojim dioničarima) opravdati plaćenu cijenu, bivšim dioničarima Plive ostaje samo slatka briga: kako reinvestirati novac? Može li se na hrvatskom tržištu naći nova dobra investicija? Premda je prvi val (kada je dionice kupovao Actavis) već prilično podigao cijene dionica, očekivanja su i dalje visoka. Iako se, kada je riječ o kapitalu koji će se vratiti na domaće dioničko tržište završetkom preuzimanja, prije radi o stotinama milijuna kuna nego o milijardama, za hrvatsko tržište ni taj drugi, manji val neće biti beznačajan. Naprotiv…

Preuzimanjem Plive i hrvatsko tržište zatvara svoje prvo (poslijeratno) poglavlje, svojih prvih 10 ozbiljnijih godina. Naime, 1996. godine, prije točno deset godina, uvrštenje dionica Plive na Zagrebačku i Londonsku burzu zapravo je započelo ozbiljnije uređeno trgovanje dionicama u Hrvatskoj. Kao i sada, na odlasku s burzovne pozornice, Pliva je i 1996. dala velik impulst rastu cijena (svih) dionica. Uspješan plasman dionica u Londonu tada je potaknuo veliku burzovnu euforiju. Nakon razdoblja koje su obilježili "lanci sreće" i "financijski inženjering", burza je bila, činilo se, siguran način kako brzo zaraditi velik novac. Dobro se prisjetiti da je dionica Podravke najvišu cijenu iz 1996. nadmašila tek deset godina kasnije, 2006. godine. I kupci dionica Istraturista s kraja 1996. trebali su čekati punih 10 godina da se dionica vrati na istu razinu. Znate li da najviša zaključna cijena dionica Kraša iz 1996. godine još nije nadmašena? Uspijeh Plive u to je vrijeme na tržištu izazvao iracionalan optimizam na krilima kojeg su sve vodeće dionice postale izgledni kandidati za kotaciju Londonske burze, sposobne ponoviti Plivin uspjeh. No, dogodilo se upravo suprotno. Burzovni "balon" brzo se ispuhao, a cijene većine dionica u narednih godinu-dvije pale su do najnižih ikad zabilježenih razina. U rasprodaji 1999. godine mnoge dionice nisu uspjevale naći kupce ni za desetinu cijene koju su postizale samo tri godine ranije. Danas je lako rezimirati: burzovnom uspjehu Plive približila se samo dionica Zagrebačke banke. Sve ostale domaće dionice i dalje su, što se burze tiče, u manjoj ili većoj mjeri – tek potencijalno dobre, ali uglavnom nedorečene investicijske priče. 

Aktualna dionička euforija ima sličnosti s euforijom otprije deset godina koje se današnji investitori, "neki novi klinci", uglavnom i ne sjećaju. Vrijeme je i kod onih starijih zaliječilo bolna iskustva i gubitke. Tako danas ponovo, kao i prije deset godina, cijene diktiraju glasine i iracionalna očekivanja. Poslovanje i fundamentalna vrijednost ustuknuli su pred bajkovitim "perspektivama" koje gotovo sve dionice iz pepeljuga u tili čas pretvaraju u princeze…

*ulomak iz kolumne Josipa Galineca, vlasnika TO-ONE, objavljene u "Investitoru", financijskom magazinu poslovnog dnevnika, br. 3. (studeni 2006).