Squeeze out (istiskivanje malih dioničara)

TOP del.icio.us

Squeeze out je postupak istiskivanja manjinskih dioničara, najčešće praćen preoblikovanjem dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i napuštanjem burze. U pravnim spisima je poznat pod pojmom "prijenos dionica manjinskih dioničara", odnosno "prijenos dionica uz plaćanje otpremnine". 

Temeljem čl. 300. izmjenjenog Zakona o trgovačkim društvima, squeeze out je moguć isključivo u slučaju kad većinski dioničar posjeduje dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala. U tom slučaju manjinski dioničari ne mogu odlučivati hoće li prihvatiti odluku većinskog dioničara, već će njihove dionice automatizmom biti pripisane na račun većinskog dioničara. Za razliku od većine članaka u Zakonu, ovaj ide na ruku većinskom vlasniku koji na ovaj način može preuzeti dionice malih dioničara bez njihovog dopuštenja, ali za uzvrat im treba isplatiti pravednu vrijednost dionica.

U praksi nastaje problem ako većinski vlasnik ponudi malim dioničarima za njihove dionice iznos koji oni smatraju nižim od realne vrijednosti njihovih dionica jer malim dioničarima u tom slučaju preostaje samo potraživanje svojih prava sudskim putem, odnosno obraćanje sudu u nadi da će sudski vještak o trošku malog ili malih dioničara odrediti pravednu vrijednost, što je najčešće dugotrajan i mukotrpan postupak, a nerijetko i bezuspješan. 

Jer čl. 300.k Zakona o trgovačkim društvima kaže;

Sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine

Članak 300.k

"(1) Odluka o prijenosu dionica ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren. Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara sud iz članka 40. ovoga Zakona. Isto vrijedi i ako glavni dioničar ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti, a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena."

 
Odnosno, da krenem ispočetka;

Prijenos dionica uz plaćanje otpremnine

Članak 300.f

(1) Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

(2) Za utvrđenje ima li glavni dioničar dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva primjenjuje se odredba članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

Otpremnina u novcu

Članak 300.g

(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava društva mu mora pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.

(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za dva postotna poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.

(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.

 

U pravilu nakon obavljenog squeeze outa (neovisno da li je većinski vlasnik i platio malim dioničarima otpremninu za njihove dionice) vlasnik preoblikuje d.d. u d.o.o. i time ga izlistava s burze.  

Većinski dioničar može skrivati svoju namjeru do trenutka kad mora pozvati dioničare na glavnu skupštinu, odnosno u pozivu na glavnu skupštinu navesti točke dnevnog reda, odnosno plan rada te navesti otkupninu koju je spreman isplatiti. Mali dioničar koji nije zadovoljan iznosom isplaćene otpremine ima pravo tražiti od suda koji je imenovao vještaka za ispitivanje primjerenosti otpremine da imenuje novog vještaka na trošak manjinskog dioničara koji će izvršiti reviziju te donjeti odluku. Ako nakon provedenog ispitivanja sud odlući da je isplaćena otpremnina manja od fer vrijednosti, većinski dioničar je dužan manjinskom dioničaru isplatiti razliku. Mali dioničar ima pravo podnjeti svoj zahtjev sudu (izvanparnični postupak) u roku 60 dana od dana objave prijenosa dionica manjinskih dioničara na račun većinskog dioničara u Narodnim novinama. 

Koliko mi je poznato squeeze out u Hrvatskoj su napravili većinski dioničari Kemoboje, Punta skale i Večernjeg lista.  

 

hr.digg|prijavi
  • co.mments
  • del.icio.us
  • digg
  • Ma.gnolia
  • YahooMyWeb
  • hr.digg

4 comments to “Squeeze out (istiskivanje malih dioničara)”

  1. Comment by shogun:

    Zanimljiva priča ide sa dioničarima Simensa koji su izborili da dionica kotira na VSE!

  2. Comment by zele:

    Kako vidiš Vupik za 2 mjeseca?

  3. Comment by cartmann:

    to Shogun: nisam u toku, ali vidim SMNS-R-A na vse. Btw., čitam da se 1.2. VSE gasi tj. spaja s ZSE, mislim da je to ok, ne treba nam 15 burzi na promet od jedva 5 mil. usd dnevno.
    to Zele: mislim da se s Vupikom neće dogoditi squeeze out ;) jer Vlada ima 82% dionica. Koliko sam primjetio Vupik je u postupku privatizacije 60% dionica po cijeni od 70% nominalne vrijednosti, a da ne pišem mnogo jer sam u gužvi i nije u skladu s temom teksta – http://www.poslovni.hr/29198.aspx . Ne mogu reći gdje ga vidim za 2 mj. jer nisam proučio pokazatelje tj. ne pratim ga.

  4. Comment by Panamera:

    Pomalo čudno je da u ZTD-ovim odredbama o prijenosu dionica manjinskih dioničara nema odredbe poput one u njemačkom zakonu kojim je uređeno isto pitanje, a koji je očito bio primjer HR zakonodavcu, a to je odredba po kojoj za društva čije dionice kotiraju na burzi primjerena otpremnina ne može biti manja od prosječne cijene dionice na burzi u protekla tri mjeseca. Naravno, sud i ovdje ima mogućnost ispitivanja primjerenosti, ali je pritom upućen na izradu vlastitih mjerila, jer ih zakon uopće ne pruža, osim u kriteriju “prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine”.

Komentiraj