Nizak omjer cijene dionice i knjigovodstvene vrijednosti po dionici ne ukazuje nužno na podcijenjenu dionicu. 

Primjer a)

Nedugo nakon što je Microsoft na tržište plasirao Windows OS cijena dionice Microsofta se vrtoglavo popela na vrijednost od $100, dok je knjigovodstvena vrijednost iznosila tek $6.5 po dionici. 

Kompanija koja redovito uvećava dobit stekne kredibilitet kod investitora te svojim prihodima opravda visok omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti. Ukratko, s relativno malim ulaganjem uprava je sposobna stvoriti značajan profit.

Primjer b)

Dionica kompanije Tucson Electric Power se u jednom trenutku prodavala za $5, a knjigovodstvena vrijednost po dionici je iznosila više od $20. Razlog tako niskom omjeru P/B je taj što je u gradnju i opremanje postrojenja uloženo vrlo mnogo kapitala, ali ta postrojenja nisu donosila profit sukladno očekivanju. Troškove ulganja u gradnju i nabavku strojeva nazivamo fiksnim troškovima jer nisu u omjeru s obujmom poslovanja (npr. kupnja tiskarskog stroja koji košta isto tiskalo se na njemu 1 ili tisuce stranica dnevno), s druge strane su varijabilni troškovi (npr. trošak struje za tiskarski stroj jer se ista ne troši kad stroj ne tiska). U skladu s tim dioničari nisu bili spremni platiti niti vrijednost koja je uložena u tu kompaniju što je i logično jer nikom ne trebaju postrojenja za proizvodnju el. energije koja ne donose dobit. Čak i u slučaju likvidacije vrlo je mala vjerojatnost da bi se ta postrojenja uspjela prodati za cijenu koja je uložena u njih. Ukratko, uprava te kompanije (zbog raznih razloga) usprkos ulaganju mnogo kapitala u poslovni projekt ne uspjeva ostvariti očekivan prihod te u skladu s tim dioničari nisu spremni platiti mnogo za tu dionicu. 

Također, knjigovodstvena vrijednost nam postaje bitan podatak tek u slučaju likvidacije firme čije dionice posjeduje, odnosno prodaje vrijednosti koju ta firma posjeduje. Sve do tog trenutka nemamo potpuno ništa od knjigovodstvene vrijednosti, za razliku od npr. dobiti (odnos P/E) od kojeg možemo očekivati dividendu. 

Book value (knjigovodstvena vrijednost) je važna kod kompanija koje posjeduju vrijedne nekretnine, npr. turističke firme koje posjeduju hotele na obali koje je lako brzo prodati ili zemljište/zgrade pogodne za trgovačke centre. Npr. Petrokemija će teško prodati svoja postrojenja za proizvodnju gnojiva u Kutini ako praksa pokaže da tvornica gnjojiva u Hrvatskoj ne može konkurirati svojim europskim konkurentima. A kako zemljište na kojem posluje nije pogodno za gradnju hotela ili trgovačkih centara book value je poprilično nebitan podatak.

Jutros dok sam čekao red u banci shvatio sam da se Hrvatska ne mora bojati “burzovnog sloma” za kojeg mnogi govore da nastupa onda kad “i kućanice započnu trgovati dionicama”. Naime, ispred mene se u redu nalazila mlađa gospođa ili gospođica koja je s, kako se kasnije pokazalo, cca. 5000 Eur željela kupiti “neke dionice”, a kako nije znala gdje bi treba otići – otišla je u banku. Zbunjena službenica je prvo okrenula cca. 7-8 telefonskih brojeva, da bi zatim izgovorila uobičajen “panic line” – srušio nam se sustav, dođite popodne (op. a. kad radi druga kolegica aka “brigo moja pređi na drugoga” :)). Iako se nemam običaj miješati u takve razgovore (da ne ispadne kako prisluškujem ;)), nisam izdržao pa sam predložio zbunjenoj službenici da kontaktira direkciju brokerskih poslova koja se nalazi u sklopu sektora investicijskog poslovanja te uplati novac na zaseban žiro-račun koji je izvan bilance banke tj. služi isključivo za kupovinu dionica po nalogu klijenta. Nakon 5 min je sve bilo riješeno, a ipak moram pohvaliti službenicu koja se zahvalila i priznala da do sad nije imala takvih upita. Sumnjam, ali nije važno. :)

Ako među posjetiteljima ovog bloga ima onih koji bi željeli započeti s ulaganjem, a ne znaju gdje i kako ostvariti prvi korak, mogu odabrati neku od ponuđenih mogućnosti;

a) nazvati nekog s ove LISTE i gnjaviti ga da vam objasni postupak.

b) dugogodišnji ste klijent npr. PBZ banke, odete u poslovnicu pripremljeni na to da će te morati uputiti zbunjenu službenicu na “direkciju brokerskih poslova” – (385 (0)1 489-1331), a prije prvog trgovanja morate uplatiti novac na žiro-račun br. 2340009 – 1300000015, model 05, poziv na broj 818020 – 9400000. Pod “svrhu” upišeti svoje ime i prezime (jmbg ili mb kod pravne osobe) ili oznaku investitora u SDA. Ako do sad niste trgovali, odnosno nemate otvoren račun u SDA (PIN) broker kojeg odaberete će vam na temelju vaših podataka otvoriti taj račun. Otvaranje računa u SDA je besplatno. Naravno, uz sebe morate imati dokument kojim možete potvrditi svoj identitet, osobnu iskaznicu ili putovnicu, a pravne osobe izvadak iz sudskog registra (vjerojatno i potpisni karton – dokaz da osoba koja otvara račun ima ovlaštenje za potpis).

Možete otvoriti i skrbnički račun, u slučaju da ne želite biti navedeni kao vlasnik dionica. To zadovoljstvo će vas koštati (u Raiffeisen banci), ovisno o ukupnoj vrijednosti imovine, do 3.5 mil. kn plaćate godišnju naknadu od 0,30%, do 10 mil. kn 0,25%, do 35 mil. kn 0,20% i preko 35 mil. kn 0,15%, s tim da je min. naknada 1500 kn kvartalno. Znači, najniži iznos koji morate platiti je 6000 kn godišnje.

Da ne izgleda kako reklamiram PBZ, spomenuti ću i Prvu generaciju te Abacus brokere koji u svojoj ponudi imaju i opciju online trgovanja. Ali o brokerima ću napisati nešto više tokom tjedna, čim uhvatim malo više vremena, jer je prošli članak već poprilično zastario pa je došlo vrijeme za njegovu ažuriranu inačicu.

U prilogu šaljem dva zanimljiva kratka filma na koje sam naišao na you tube-u. Kratko i jednostavno, ali i prilično edukativno. Preporučam pogledati.

update:

Lista brokera koji nude online trgovanje (abecednim redom);

- http://www.abacus-brokeri.hr/
- http://www.credos.hr/
- http://www.hita.hr/
- http://www.prva-generacija.hr/hr/default/default.asp
- http://www.rast.hr/

- nakon uložite svoj novac, kretanje cijene vaših dionica možete pratiti na;

- www.limun.hr – zatim tab “dionice”, gdje možete klikajući na svaku dionicu dobiti još podataka
- www.poslovni.hr – zatim tab “burze” u stupcu s lijeve strane

..ili ako tražite investicijski fond u koji bi uložili;

- www.hrportfolio.com

Već sam pisao o izvrsnom izvoru za proučavanje tehničkog analiziranja dionica, autora Briana Shannona. Na youtube-u ga možete naći pod nadimkom Thermal1. Preporučam pogledati.

Squeeze out je postupak istiskivanja manjinskih dioničara, najčešće praćen preoblikovanjem dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i napuštanjem burze. U pravnim spisima je poznat pod pojmom "prijenos dionica manjinskih dioničara", odnosno "prijenos dionica uz plaćanje otpremnine". 

Temeljem čl. 300. izmjenjenog Zakona o trgovačkim društvima, squeeze out je moguć isključivo u slučaju kad većinski dioničar posjeduje dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala. U tom slučaju manjinski dioničari ne mogu odlučivati hoće li prihvatiti odluku većinskog dioničara, već će njihove dionice automatizmom biti pripisane na račun većinskog dioničara. Za razliku od većine članaka u Zakonu, ovaj ide na ruku većinskom vlasniku koji na ovaj način može preuzeti dionice malih dioničara bez njihovog dopuštenja, ali za uzvrat im treba isplatiti pravednu vrijednost dionica.

U praksi nastaje problem ako većinski vlasnik ponudi malim dioničarima za njihove dionice iznos koji oni smatraju nižim od realne vrijednosti njihovih dionica jer malim dioničarima u tom slučaju preostaje samo potraživanje svojih prava sudskim putem, odnosno obraćanje sudu u nadi da će sudski vještak o trošku malog ili malih dioničara odrediti pravednu vrijednost, što je najčešće dugotrajan i mukotrpan postupak, a nerijetko i bezuspješan. 

Jer čl. 300.k Zakona o trgovačkim društvima kaže;

Sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine

Članak 300.k

"(1) Odluka o prijenosu dionica ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren. Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara sud iz članka 40. ovoga Zakona. Isto vrijedi i ako glavni dioničar ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti, a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena."

 
Odnosno, da krenem ispočetka;

Prijenos dionica uz plaćanje otpremnine

Članak 300.f

(1) Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

(2) Za utvrđenje ima li glavni dioničar dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva primjenjuje se odredba članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

Otpremnina u novcu

Članak 300.g

(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava društva mu mora pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.

(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za dva postotna poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.

(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.

U pravilu nakon obavljenog squeeze outa (neovisno da li je većinski vlasnik i platio malim dioničarima otpremninu za njihove dionice) vlasnik preoblikuje d.d. u d.o.o. i time ga izlistava s burze.  

Većinski dioničar može skrivati svoju namjeru do trenutka kad mora pozvati dioničare na glavnu skupštinu, odnosno u pozivu na glavnu skupštinu navesti točke dnevnog reda, odnosno plan rada te navesti otkupninu koju je spreman isplatiti. Mali dioničar koji nije zadovoljan iznosom isplaćene otpremine ima pravo tražiti od suda koji je imenovao vještaka za ispitivanje primjerenosti otpremine da imenuje novog vještaka na trošak manjinskog dioničara koji će izvršiti reviziju te donjeti odluku. Ako nakon provedenog ispitivanja sud odlući da je isplaćena otpremnina manja od fer vrijednosti, većinski dioničar je dužan manjinskom dioničaru isplatiti razliku. Mali dioničar ima pravo podnjeti svoj zahtjev sudu (izvanparnični postupak) u roku 60 dana od dana objave prijenosa dionica manjinskih dioničara na račun većinskog dioničara u Narodnim novinama. 

Koliko mi je poznato squeeze out u Hrvatskoj su napravili većinski dioničari Kemoboje, Punta skale i Večernjeg lista.  

Fundamentalna analiza uključuje analiziranje gotovo cjelokupnih društveno-ekonomskih odnosa unutar neke zemlje, kao i između zemalja, te spada u makroekonomsko područje ekonomije. Osnovne informacije za fundamentalnu analizu dobivamo putem sredstava javnog informiranja (vijesti). Dobivene vijesti mogu se podijeliti na:

• neočekivane (ili neplanirane), i

• očekivane (ili planirane).

Neočekivane vijesti imaju pretežno ili:

• politički karakter (ostavke vlada, vojni udari, ratovi i sl.) ili

• prirodni karakter (elementarne nepogode, prirodne katastrofe i sl.).
 
Očekivane (važnije) vijesti su:

• odluke centralnih banaka o promjeni eskontnih stopa, i

• objavljivanje ekonomskih pokazatelja (indikatora).

Trenutno stanje nacionalne ekonomije neke države ocjenjuje se prema određenim ekonomskim pokazateljima među kojima su najvažniji:

• inflacija – inflacija je gubitak vrijednosti novca koji nastaje kao posljedica prekomjernog emitiranja ("štampanja") novca i to u onom obimu koji premašuje potrebe prometa roba i usluga. Posljedice inflacije su: povećanje cijena roba i usluga, smanjenje realne vrijednosti primanja stanovništva, poskupljenje kreditnih sredstava uslijed povećanja kamatnih stopa i dr. Visoke kamatne stope smanjuju efikasnost proizvodnje i utiču na preraspodjelu dobiti od proizvođača prema posrednicima (trgovina i financije) . U slučaju kada je inflacija niska, interesi posrednika postaju ugroženi. Nivo inflacije trebao bi da bude optimiziran da ne bi štetno uticao na stanje nacionalne ekonomije. Pri optimalnom nivou inflacije proizvodnja je stabilna i visoka, a posrednici imaju prostora za ostvarivanje dobiti;

• nezaposlenost – nezaposlenost je socijalno-ekonomska pojava kada dio stanovništva ne radi. Visoki nivo nezaposlenosti prvenstveno utiče na socijalne tenzije i na smanjenje mase realnih prihoda stanovništva;

• budžetski deficit – budžetski deficit nastaje kada su budžetski rashodi države veći od budžetskih prihoda. Utiče na ubrzani porast stope inflacije ("štampanje novca"). Nivo budžetskog deficita regulira se na dva načina: (a) povećanjem prihoda budžeta – povećanjem poreza (stimulira razvoj "sive ekonomije") , (b) smanjenjem rashoda budžeta – smanjenjem socijalnih davanja (povećava socijalne tenzije).

Najvažniji ekonomski indikatori koji daju sliku o stanju nacionalne ekonomije neke države, a koji su u propisanoj formi svakodnevno dostupni traderu su:

• rast cijena na malo (Consumer Price Index – CPI) – indeks rasta cijena na malo je opći pokazatelj inflacije. Pokazuje promjene nivoa cijena proizvoda koji uglavnom ulaze i u tzv. "potrošačku košaricu" . Rast cijena na malo (rast stope inflacije) dovodi do povećanja kamatnih stopa, što utječe na porast vrijednosti nacionalne valute;

• rast cijena industrijskih proizvoda (Producer Price Index – PPI) – indeks rasta cijena industrijskih proizvoda pokazuje promjene nivoa cijena proizvoda namijenjenih daljoj proizvodnji (reprodukciji) . Utiče na vrijednost valute slično CPI-iju;

• stopa nezaposlenosti – (Unemployment) – postotak nezaposlenih u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva. Porast nezaposlenosti u pravilu je praćen padom vrijednosti nacionalne valute. Za svaku državu postoji službeno procijenjeni dozvoljeni nivo nezaposlenosti;

• broj novozaposlenih (Non-Farm Payroll) – pokazuje broj novozaposlenih bez novozaposlenih u poljoprivredi;

• vanjskotrgovinska bilanca (Trade Balance) – vanjskotrgovinska bilanca je veličina razlike između uvoza i izvoza neke zemlje. Ukoliko je veći izvoz od uvoza, trgovinska bilanca je pozitivna, a ukoliko je veći uvoz od izvoza trgovinska bilanca je negativna. Povećanje pozitivne razlike odnosno smanjenje negativne razlike povećava vrijednost nacionalne valute;

• bruto nacionalni dohodak (GDP – Gross domestic product) – bruto nacionalni dohodak je jedan od osnovnih indikatora koji pokazuje opće stanje nacionalne ekonomije neke države. Rast GDP dovodi do porasta vrijednosti nacionalne valute;

• veličina novčane mase u opticaju – Rast novčane mase (inflacija) u pravilu dovodi do pada vrijednosti nacionalne valute

• kretanje cijena nafte i energenta – u pravilu: pri rastu cijena nafte američki dolar raste, dok vrijednost valuta država koje zavise od uvoza nafte pada;

• kretanje različitih burzovnih indeksa – rast indeksa na tržištu dionica i državnih obveznica utiče na porast nacionalne valute.

Fundamentalna analiza u cjelini pomaže traderu da utvrdi osnovna kretanja na tržištu (osnovne trendove). Za utvrđivanje momenta konkretnog ulaska ili izlaska, fundamentalna analiza sama po sebi nije dovoljna, već je preporučljivo uz fundamentalnu koristiti i tehničku analizu.