Pretpostavljam da već znate kako ne postoji čvrst pokazatelj kretanja cijene, ovo što sljedi je jedan od načina odabira buy i sell trenutka, naravno, uz promatranje svih ostalih pokazatelja, ponajprije fundamentalnih, promatranje kretanja tržišta, interesnih rata, itd…

Po mom mišljenju, ako smo strpljivi i uporni, te voljni uložiti svakodnevno barem par sati na proučavanje i usavršavanje, u relativno kratkom roku (cca. 6 mjeseci) bi mogli početi ostvarivati pozitivne rezultete, pritom mislim na povrat od cca. 20% na godišnjoj razini, što je višestruko bolje od onog što nam nude najbolje banke. Kaže se da je svaki hobi skup, nekad bih potvrdio da je to istina, ali više ne, vjerujem da ću, odnosno, ćemo, biti primjer kako hobi može biti ne samo užitak, već i materijalno vrlo isplativ.

Treba nam:

- chart web - npr. stockcharts

- simple chart - zatim ubacimo simbol, koristit ću isti kao s predavanja

- Nvidiu - NVDA - Daily > OHC bars/Line > 1y > exp. moving ave. (EMA) 5 > EMA 20 > RSI (14) > MCAD (12,26,9)

Chart bi vam trebao izgledati - CHART.

Ukratko, da bi dobili signal trebaju se poklopiti sve tri linije, odnosno, linije u sva tri "prozora";

MCAD - kad crna linije prekorači crvenu prema gore - buy signal
EMA - ako u isto vrijeme modra linija prekorači crvenu (prema gore) - buy signal
RSI - ako u isto ili vrlo blisko vrijeme RSI linija pređe "50" (prema gore) - buy signal

Sell signal je obrnut, odnosno linije se križaju prema dole.

Kako nemam previše vremena (upravo je 3:18 u noći) neću crtati po slici priloženoj ispod ove rečenice, već ću pozvati da pogledate par detalja, prvi su buy signali koji prethode podizanju cijene, zatim sell signali netom nakon početnog pada, koji nam govore o mogućem padu cijene, te period "sideways", tj. period u kojem se ništa ne događa, imho, taj period je također izuzetno bitan, jer traderi početnici u želji da ostvare profit ili zbog nestrpljivosti mogu krivo pročitati labilne signale te povući krivi potez. Strpljenje je jedna od najvažnijih odlika uspješnog tradera.

U prošlom unosu sam spomenuo neke kratice, vjerujem da većina zna što one znače, a oni koji ne znaju su, vjerujem, iskoristili linkove s lijeve strane te doznali. Ipak, ukratko ću pokušati objasniti njihovo značenje, kako ne bi trebali prekidati čitanje i tražiti njihovo objašnjenje.

Relative Strength Index (RSI) Izuzetno popularan pokazatelj ustanovljen od strane Wallesa Wildera Jr. te objavljen u njegovoj knjizi 1978 godine. RSI se prikazuje na skali podijeljenoj između 0 i 100, s tri podjele, na vrijednost "30", zatim središnju liniju koja označava vrijednost "50" te vrijednost "70". Kad RSI vrijednost padne ispod brojke 30, smatra se da je dionica podcijenjena (oversold), a ako je vrijednost iznad 70, smatra se da je precijenjena (overbought). Promjena vrijednosti RSI indexa, u skladu s ostalim pokazateljima, može značiti promjenu kretanja cijene (vrijednosti) dionice (trend reversal).

Exponential Moving Average (EMA) Prikazuje prosjek kretanja cijene određene dionice u određenom periodu s tim da svojim izračunom daje veću ''težinu'' nedavnim podacima s ciljem da ukloni nagle pokrete indikatora, odnosno da nam da fluidniji prikaz kretanja cijene.

MACD (Moving Average Convergence/Divergence) Indikator ustanovljen od strane Geralda Appela, izračunava se oduzimanjem 26-razdoblja eksponencijalnog prosječnog kretanja cijene određene dionice od njenog 12-razdoblja eksponencijalnog prosječnog kretanja cijene. Prikazujući te vrijednosti, MACD nam može prikazati momentum kretanja cijene, odnosno prikazati u kojem bi se smjeru vrijednost dionice (najvjerojatnije) mogla kretati u budućem periodu.

*Iako se trudim pisati na hrvatskom, mnogi pojmovi još nisu prevedeni na hrvatski, ili su njihovi eng. nazivi općeprihvaćeni te ću navesti i eng. inačicu tj. originalnu verziju.

Relative Strength Index (RSI) A popular oscillator developed by Welles Wilder, Jr. and described in his self-published 1978 book "New Concepts in Technical Trading Systems". RSI is plotted on a vertical scale from 0 to 100. Values above 70 are considered overbought and values below 30, oversold. When prices are over 70 or below 30 and diverge from price action, a warning is given of a possible trend reversal. See ChartSchool article on Relative Strength Index.

Moving Average (MA) An average of data for a certain number of time periods. It "moves" because for each calculation, we use the latest x number of time periods' data. By definition, a moving average lags the market. An exponentially smoothed moving average (EMA) gives greater weight to the more recent data, in an attempt to reduce the lag.

MACD (Moving Average Convergence/Divergence) An indicator developed by Gerald Appel that is calculated by subtracting the 26-period exponential moving average of a given security from its 12-period exponential moving average. By comparing moving averages, MACD displays trend following characteristics, and by plotting the difference of the moving averages as an oscillator, MACD displays momentum characteristics.

Veliki slom burze 1929. godine (Black Thursday, 24. listopada 1929) je jedan od dva velika sloma koji su zadesili US burzu, a smatra se najvećim slomom u povijesti US burze. Drugi se dogodio 19. listopada 1987. godine, poznat i kao black monday (crni ponedjeljak). Internet bubble bursting koji se dogodio tokom 2000, 2001 odnosno 2002 godine se zbog njegovog obima i vremena u kojem se proteže ne smatra slomom burze, makar je i to, imho, upitno.

"Black Thursday" - crni četvrak (24.10.1929), početak najveće krize u povijesti US burze.

 "Black Monday" - crni ponedjeljak (19.10.1987) - Dow je pao za 22.6%, što je najveći dnevni pad u povijesti US burze. 

Uzrok krize, tj. najčešće prikazano kao uzrok krize je rasprsnuće ekonomskog bubble-a koji je prethodio, banke su šakom i kapom odobravale kredite investitorima koji su na krilima gospodarskog rasta u dionicama vidjeli priliku za brzom zaradom, što je bila i istina sve dok bubble nije prsnuo.

Ali, kao pokazatelj bubblea ili “pregrijane ekonomije” tj. onog od čega nas i (omraženi) Alan Greenspan želi sačuvati se navodi P/E od 12-14, a tokom 1929te se čak spustio s 15 na 10.

Danas veliki broj kompanija ima P/E i veći od 100, prosjek je iznad 30!

Kao drugi razlog se navodi “Smoot-Hawley Tariff Act”, odredba po kojoj se uvodi velik porez-tarifa (60%) na 3200 uvoznih proizvoda, što je potaklo zemlje koje su izvozile u US na identičan odgovor (podizanje poreza na robu iz US), a sve zajedno je rezultiralo recesijom tj. velikom ekonomskom krizom. Ipak, neki povjesničari tvrde da je taj akt donesen nakon velikog crasha, te da u skladu s tim nije mogao izazvati isti.

Nego, kako za cilj ovog teksta nisam zamislio nabrajanje podataka i obrazovanje (za to imate wikipediu), vratimo se osnovnoj misli koja glasi - “što je precijenjenost?”.

U trenutku kad se sve urušilo, 24. listopada 1929. godine, Dow Jones je iznosio 299 bodova, te je kao posljedica precijenjenosti tj. bubble burst-a, u slijedećih par godina pao ispod 80 bodova. Ne za 80 bodova, nego na 80 bodova. Dow Jones se jučer, 11. siječnja 2006 zatvorio na 11,043.44 bodova.

Koliko će Dow Jones iznositi za 50 godina? Da li nas ubrzo očekuje sljedeći slom burze? Slom burze je označio početak velike krize US gospodarstva (”Great Depression”), koja je nastupila 30-tih godina 20-tog stoljeća, tj. do 1929 do 1939. godine. Sam kraj sloma burze se dogodio mnogo ranije, smatra se da se to dogodilo još u travnju 1930 kad je S&P index skočio na 25.92, s obzirom da je na kraju 1929 iznosio 21.45. Za vrijeme depresije je došlo do naglog povećanja broja nezaposlenih, s cca. 3% na preko 25%, u skladu s tim se smanjila potrošnja što je uzrokovalo 50% pad prodaje GM-ovih automobila, odnosno, zatvorio se krug. Kriza je završila tek 1938-39, kad je Roosveltov plan poznatiji kao “New deal” počeo donositi korist, s tim planom je započeto 1933., ali je sve do 1937. smatran promašenim tj. smatrano je da guši razvoj poduzetništva zbog toga što je Keynes tvrdio da privatni poduzetnicima nije stalo do zapošljavanja već do čiste zarade, pa se zaposlenost pokušavala postići radnim akcijama i drugim oblicima državnih ulaganja.

Mora li doći do “korekcije”?

Pa skoro sve dionice, odnosno zbroj vrijednosti dionica iznosi više no što kompanija koja je izdala iste ima “opipljive” vrijednosti (u nekretninama, strojevima, automobilima,…). Da li je Google “precijenjen”? DA. Da li je Rambus, koji je danas ostvario 14% gain “precijenjen”? Da, ima P/E preko 110, a prosjek P/E tog sektora (Internet Information Providers) je 36. Znači li to da ne treba ulagati u spomenute dionice?

Ne zaboravimo da su iste prognoze i fundamente imale i kad su vrijedile 20% manje nego danas, posebno Google.

Vrijeme nakon 1920. do nesretne 1929. je bilo ekonomski izuzetno povoljno vrijeme, fundamentalni pokazatelji su ukazivali na rast gospodarstva, “real income” je od 1921 do 1923 porastao za 10.5%, od 1923 do 1929 za 3.4% na godinu. Od 1923 do 1929 su cijene proizvoda široke potrošnje pale za 0.9% na godinu, ukazujući na stvaran rast i stabilnu ekonomiju. Factory payrolls index je u rujnu 1929. iznosio 111, all-time high, u listopadu se spustio na 110, što ne također najbolji rezultat u povijesti ako isključimo rujan. U prvih 9 mjeseci 1929. je 1,436 kompanija objavilo da će isplatiti veće dividende nego prilikom prijašnje isplate, samo u rujnu je takvu objavu dalo 193 kompanije. Financijske vijesti su bile izrazito pozitivne.

Također, ako je uzrok sloma stvarno precijenjenost, najveći svjetski ekonomisti bi valjda to i uvidjeli te spasili svoje guzice, ali, Irving Fisher, jedan od vodećih US ekonomista je bio poprilično bullish sve do sloma u kojem je izgubio cjelokupno vlasništvo uključujući i kuću.

U Engleskoj, John Mayhard Keynes, možda i najveći svjetski ekonomist u toku prve polovice 20-tog stoljeća, je također izgubio velik dio imovine.

 
Prognoze koje su predhodile velikom slomu:

• “We will not have any more crashes in our time.” - John Maynard Keynes in 1927
• “There will be no interruption of our permanent prosperity.” - Myron E. Forbes, President, Pierce Arrow Motor Car Co., January 12, 1928
• “Stock prices have reached what looks like a permanently high plateau. I do not feel there will be soon if ever a 50 or 60 point break from present levels, such as (bears) have predicted. I expect to see the stock market a good deal higher within a few months.” - Irving Fisher, Ph.D. in economics, Oct. 17, 1929
• “We feel that fundamentally Wall Street is sound, and that for people who can afford to pay for them outright, good stocks are cheap at these prices.” - Goodbody and Company market-letter quoted in The New York Times, Friday, October 25, 1929
• “This is the time to buy stocks. This is the time to recall the words of the late J. P. Morgan… that any man who is bearish on America will go broke. Within a few days there is likely to be a bear panic rather than a bull panic. Many of the low prices as a result of this hysterical selling are not likely to be reached again in many years.” - R. W. McNeel, market analyst, as quoted in the New York Herald Tribune, October 30, 1929.

Bilanca predstavlja računovodstveni prikaz stanja strukture imovine i njenih izvora promatranog subjekta (kompanije) u određenom trenutku, tj. na određeni dan, izraženim u financijskim terminima.

Porijeklo riječi se ne zna, ali se pretpostavlja da dolazi od lat. riječi “bi” (dvostruki) i “lanx” (posuda vage). Vaga je u ovom smislu metafora koja bi trebala predstavljati ravnotežu između lijeve i desne strane (aktive i pasive), odnosno imovine i njenih izvora.

AKTIVA = osnovna sredstva (zgrade, strojevi, fin. ulaganja) + obrtna sredstva (gotovina, sirovine, potrazivanja, gotova roba, roba u proizvodnji,..).

PASIVA = vlastiti kapital + obveze (kredit,..) + rezervirana sredstva (ona za koja se zna da će biti upotrebljena u obavljanju djelatnosti).

Konsolidacija (lat. consolidato - učvrstiti) se provodi da bi se dioničari (novinari, javnost,..) što preciznije informirali o uspjehu ili neuspjehu određene kompanije. U praksi se radi o kompaniji koja u svom vlasništu ima još nekoliko manjih kompanija tj. društava s ograničenom odgovornošću, te se konsolidacijom eliminiraju (rasčišćavaju) trgovanja među “tvrtkama kćerkama” i njihove transakcije s “maticom”, kako bi se izbjegla mogućnost zavaravanja (malverzacija) dioničara predočenim podacima. Povezanost “matice” s tvrtkama “kćerkama” tj. s povezanim poduzećima s mogu podijeliti s obzirom na udjel “matice” u tim poduzećima, a subjekti se smatraju povezane ako jedna ima mogućnost kontrolirati drugu ili obavlja značajan utjecaj nad drugom stranom u donošenju financijskih ili poslovnih odluka.

U pripremanju konsolidiranog fin. izvješća, fin. izvještaji matice i njezinih podružnica su zbrojeni redak po redak, dodavanjem istih pozicija sredstava (imovine), obveza, glavnice, prihoda i rashoda.