Iako sam već ažurirao, odnosno dodao tekst s naslovom "HNB: dopušten prijenos novca" u stupac s lijeve strane, mislim da je ta informacija zaslužila svoj komentar, jer konačno i oni koji nemaju par stotina tisuća Eur ili dolara mogu trgovati na US burzi, i to s derivatima koji u prosjeku donose prinose 50+% (ili gubitke, naravno), a zovu se opcije. I to sve ih Hrvatske, nije bitno u kojem gradu ili selu živite, bio to Muć donji, Bedekovčina, Karlovac, Pula, Osijek, Dubrovnik,..možete kupovati i trgovati opcijama na US tržištu! 

Ukratko i krajnje pojednostavljeno, opcije su ugovori o kupovini ili prodaji dionica po određenoj vrijednosti. Jedna opcija predstavlja 100 dionica.

Npr. uvjereni ste da će cijena dionice Petrokemije skočiti s 225kn na 240kn u sljedećih mjesec dana, ali nemate 450.000 kuna za kupnju 2000 dionica, već 10.000 kn, a kupovinom 44 dionice nećete ostvariti značajniji prinos ako cijena skoči na vrijednost koju očekujete.

S druge strane sam npr. ja koji smatram da cijena sigurno neće ići preko 230kn, pa se nas dvoje dogovorimo i sastavimo ugovor u kojem vi meni dajete 10.000 kn, a za uzvrat vam garantiram da ću vam do određenog datuma (uzima se 3. petak u mjesecu), u ovom slučaju do 16. ožujka prodati dionice Petrokemije po cijeni od 230kn bez obzira koliko one koštale na burzi.

Konkretno, ugovorimo iznos od 500kn za jednu opciju (100 dionica), pa u skladu s tim za 10.000kn dobijete 20 opcija koje predstavljaju 2000 dionica.

Tim ugovorom se niste obvezali kupiti dionice, ali naravno, ako na burzi koštaju više no što ih vi imate priliku dobiti, jasno je da ćete ih kupiti. S druge strane ja ("writer") sam se obvezao prodati dionice po dogovorenom iznosu. U principu na mjestu "writer"-a tj. onog tko "piše" opcije se nalaze investicijski fondovi. Istina, češće pišu "put" opcije, ali o tome ćemo naknadno, vratimo se na bitak našeg poslovanja..

I tako dođe 21. ožujak, a cijena PTKM je;

a) 240kn. U tom slučaju vam ja moram prodati 1000 dionica Petrokemije (PTKM) po cijeni od 230kn bez obzira što na burzi vrijedi 240kn, ali kako vi nemate novca, prodate to pravo (ugovor) nekom tko ima, taj "problem" uređuje tržište, kupaca i prodavatelja uvijek ima i tu nemate problema. Ukratko, 2000 dionica x 230kn = 460.000, a na tržištu ih možete prodati za 2000 x 240kn = 480.000. Uložili ste 10.000kn i zaradili još 10.000 kn (- provizije brokeru), što je zarada od skoro 100%, a vrijednost dionice je porasla niti 7%. Da ste umjesto opcija kupili dionice ne bi zaradili ni 700kn.

b) 229kn. U tom slučaju ste izgubili svih 10.000 kuna, saldo vam je 0kn. Da ste kupili dionice ne bi izgubili 10.000kn već bi zaradili stotinjak kn (ako ne računamo naknadu brokeru).

Znam da imate još hrpu pitanja, ali za to je tu naš OptionMaster – http://opcije.blog.hr , koji je na većinu pitanja već odgovorio, zato preporučam početi čitati njegov blog od početka, a koliko ja imam iskustva uvijek je spreman pomoći. 

Ima veći broj online brokera putem kojih možete trgovati, random lista;

- www.firstrade.com (moj prvi broker)

- www.thinkorswim.com (preporuka Felixa)

- www.optionsxpress.com (po časopisima najbolji broker)

- www.tdameritrade.com (broker s najviše klijenata)

- www.cybertrader.com

- www.scottrade.com 

- www.etrade.com

- www.interactivebrokers.co.uk (sjedište u V. Britaniji)

..neki trguju s klijentima iz Hrvatske (firstrade, thinkorswim,..), neki još ne (optionsxpress, scotrade,..), ali kako dugo nisam proučavao ponudu spomenutih brokera možda se nešto i promjenilo (vjerujem da jest), pa preporučam da sami proučite i odlučite s kojim brokerom ćete raditi.

Veliki slom burze 1929. godine (Black Thursday, 24. listopada 1929) je jedan od dva velika sloma koji su zadesili US burzu, a smatra se najvećim slomom u povijesti US burze. Drugi se dogodio 19. listopada 1987. godine, poznat i kao black monday (crni ponedjeljak). Internet bubble bursting koji se dogodio tokom 2000, 2001 odnosno 2002 godine se zbog njegovog obima i vremena u kojem se proteže ne smatra slomom burze, makar je i to, imho, upitno.

"Black Thursday" – crni četvrak (24.10.1929), početak najveće krize u povijesti US burze.

 "Black Monday" – crni ponedjeljak (19.10.1987) – Dow je pao za 22.6%, što je najveći dnevni pad u povijesti US burze. 

Uzrok krize, tj. najčešće prikazano kao uzrok krize je rasprsnuće ekonomskog bubble-a koji je prethodio, banke su šakom i kapom odobravale kredite investitorima koji su na krilima gospodarskog rasta u dionicama vidjeli priliku za brzom zaradom, što je bila i istina sve dok bubble nije prsnuo.

Ali, kao pokazatelj bubblea ili “pregrijane ekonomije” tj. onog od čega nas i (omraženi) Alan Greenspan želi sačuvati se navodi P/E od 12-14, a tokom 1929te se čak spustio s 15 na 10.

Danas veliki broj kompanija ima P/E i veći od 100, prosjek je iznad 30!

Kao drugi razlog se navodi “Smoot-Hawley Tariff Act”, odredba po kojoj se uvodi velik porez-tarifa (60%) na 3200 uvoznih proizvoda, što je potaklo zemlje koje su izvozile u US na identičan odgovor (podizanje poreza na robu iz US), a sve zajedno je rezultiralo recesijom tj. velikom ekonomskom krizom. Ipak, neki povjesničari tvrde da je taj akt donesen nakon velikog crasha, te da u skladu s tim nije mogao izazvati isti.

Nego, kako za cilj ovog teksta nisam zamislio nabrajanje podataka i obrazovanje (za to imate wikipediu), vratimo se osnovnoj misli koja glasi – “što je precijenjenost?”.

U trenutku kad se sve urušilo, 24. listopada 1929. godine, Dow Jones je iznosio 299 bodova, te je kao posljedica precijenjenosti tj. bubble burst-a, u slijedećih par godina pao ispod 80 bodova. Ne za 80 bodova, nego na 80 bodova. Dow Jones se jučer, 11. siječnja 2006 zatvorio na 11,043.44 bodova.

Koliko će Dow Jones iznositi za 50 godina? Da li nas ubrzo očekuje sljedeći slom burze? Slom burze je označio početak velike krize US gospodarstva (”Great Depression”), koja je nastupila 30-tih godina 20-tog stoljeća, tj. do 1929 do 1939. godine. Sam kraj sloma burze se dogodio mnogo ranije, smatra se da se to dogodilo još u travnju 1930 kad je S&P index skočio na 25.92, s obzirom da je na kraju 1929 iznosio 21.45. Za vrijeme depresije je došlo do naglog povećanja broja nezaposlenih, s cca. 3% na preko 25%, u skladu s tim se smanjila potrošnja što je uzrokovalo 50% pad prodaje GM-ovih automobila, odnosno, zatvorio se krug. Kriza je završila tek 1938-39, kad je Roosveltov plan poznatiji kao “New deal” počeo donositi korist, s tim planom je započeto 1933., ali je sve do 1937. smatran promašenim tj. smatrano je da guši razvoj poduzetništva zbog toga što je Keynes tvrdio da privatni poduzetnicima nije stalo do zapošljavanja već do čiste zarade, pa se zaposlenost pokušavala postići radnim akcijama i drugim oblicima državnih ulaganja.

Mora li doći do “korekcije”?

Pa skoro sve dionice, odnosno zbroj vrijednosti dionica iznosi više no što kompanija koja je izdala iste ima “opipljive” vrijednosti (u nekretninama, strojevima, automobilima,…). Da li je Google “precijenjen”? DA. Da li je Rambus, koji je danas ostvario 14% gain “precijenjen”? Da, ima P/E preko 110, a prosjek P/E tog sektora (Internet Information Providers) je 36. Znači li to da ne treba ulagati u spomenute dionice?

Ne zaboravimo da su iste prognoze i fundamente imale i kad su vrijedile 20% manje nego danas, posebno Google.

Vrijeme nakon 1920. do nesretne 1929. je bilo ekonomski izuzetno povoljno vrijeme, fundamentalni pokazatelji su ukazivali na rast gospodarstva, “real income” je od 1921 do 1923 porastao za 10.5%, od 1923 do 1929 za 3.4% na godinu. Od 1923 do 1929 su cijene proizvoda široke potrošnje pale za 0.9% na godinu, ukazujući na stvaran rast i stabilnu ekonomiju. Factory payrolls index je u rujnu 1929. iznosio 111, all-time high, u listopadu se spustio na 110, što ne također najbolji rezultat u povijesti ako isključimo rujan. U prvih 9 mjeseci 1929. je 1,436 kompanija objavilo da će isplatiti veće dividende nego prilikom prijašnje isplate, samo u rujnu je takvu objavu dalo 193 kompanije. Financijske vijesti su bile izrazito pozitivne.

Također, ako je uzrok sloma stvarno precijenjenost, najveći svjetski ekonomisti bi valjda to i uvidjeli te spasili svoje guzice, ali, Irving Fisher, jedan od vodećih US ekonomista je bio poprilično bullish sve do sloma u kojem je izgubio cjelokupno vlasništvo uključujući i kuću.

U Engleskoj, John Mayhard Keynes, možda i najveći svjetski ekonomist u toku prve polovice 20-tog stoljeća, je također izgubio velik dio imovine.

 
Prognoze koje su predhodile velikom slomu:

• “We will not have any more crashes in our time.” – John Maynard Keynes in 1927
• “There will be no interruption of our permanent prosperity.” – Myron E. Forbes, President, Pierce Arrow Motor Car Co., January 12, 1928
• “Stock prices have reached what looks like a permanently high plateau. I do not feel there will be soon if ever a 50 or 60 point break from present levels, such as (bears) have predicted. I expect to see the stock market a good deal higher within a few months.” – Irving Fisher, Ph.D. in economics, Oct. 17, 1929
• “We feel that fundamentally Wall Street is sound, and that for people who can afford to pay for them outright, good stocks are cheap at these prices.” – Goodbody and Company market-letter quoted in The New York Times, Friday, October 25, 1929
• “This is the time to buy stocks. This is the time to recall the words of the late J. P. Morgan… that any man who is bearish on America will go broke. Within a few days there is likely to be a bear panic rather than a bull panic. Many of the low prices as a result of this hysterical selling are not likely to be reached again in many years.” – R. W. McNeel, market analyst, as quoted in the New York Herald Tribune, October 30, 1929.