Arhiva za 'zakoni i pravila' Category

W-8BEN obrazac

Tuesday, February 20th, 2007

 

w8ben

 

Oni koji su odlučili otvoriti račun kod US brokera su se sigurno susreli s W-8BEN obrascem kojim građanin Hrvatske potvrđuje da nije US porezni obveznik, te u skladu s tim ne plaća porez (na kapitalnu dobit) u USA.

Postoje 2 obrasca W-8BEN, oba nose isti naziv, brokeri češće podmeću onaj kompliciraniji, ali potreban je samo onaj u jednostavnijoj verziji, za individualne klijente. Uz taj obrazac je potrebno poslati fotokopiju osobne iskaznice ili putovnice, naravno, dokument čiju fotokopiju šaljete mora biti valjan, te uz to i obrazac ili obrasce za otvaranje računa te posebne dokumente kojima potvrđujete da ste upoznati s rizikom trgovine opcijama (to morate poslati ako želite trgovati opcijama), te zahtjev za otvaranje margin accounta ako ga želite tj. imate mogućnost dobiti (ispunjavate uvjete koji se razlikuju od brokera do brokera). Ti dokumenti su različiti kod svakog brokera pa ih neću opisivati. 

Obrazac W-8BEN (for individuals) je poprilično jednostavno popuniti.

Na liniji br. 1 upišete svoje prezime i ime (u US obično ide prezime pa ime, ali je ispravno kako god stavili). Liniju broj 2. ne ispunjavate, dok na 3. samo prekrižite box (ima samo jedan) čime potvrđujete da ste individualni investitor. Na br. 4. upišete svoju adresu, grad u kojem živite, poštanski broj i državu. Linije od broja 6. do broja 9. ostavite praznim. Zatim u drugom pasus tj. liniji br. 9. checkirajte samo a) i na crtu upišite "Croatia" (već gdje živite), b) i c) ostavite praznim. Na posljednjoj crti stavite svoj potpis, upišite datum i to je to.

Zatim sve to pošaljete poštom (w-8ben, fotokopiju osobne iskaznice ili putovnice, zahtjev za otvaranje računa, trgovanje opcijama, margin,..), putuje cca. 5-10 dana, a koštat će vas 40tak kuna.

Update: instrukcije za popunjavanje obrazca W-8BEN (na engleskom)

hr.digg|prijavi These icons link to social bookmarking sites where readers can share and discover new web pages.
  • co.mments
  • del.icio.us
  • digg
  • Ma.gnolia
  • YahooMyWeb
  • hr.digg

Izmjene deviznog zakona

Wednesday, November 29th, 2006

U cilju postizanja potpune liberalizacije ulaganja rezidenata i nerezidenata u vrijednosne papire, odredbama ovoga Zakona ukidaju se i posljednja zakonska ograničenja s tim u svezi. Tako se iz Zakona briše odredba koja je zabranjivala ulaganje nerezidenata u blagajničke zapise Hrvatske narodne banke i trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske i odredba prema kojoj su rezidenti fizičke osobe i poduzetnici pojedinci kupoprodaju stranih vrijednosnih papira u inozemstvu mogli obavljati isključivo preko domaćih ovlaštenih društava. Umjesto restriktivnih odredbi, ovaj Zakon sadrži odredbe prema kojima se poslovi s vrijednosnim papirima na tržištu vrijednosnih papira i poslovi s udjelima u investicijskim fondovima obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje.

Bolje nego prije, ali određene prepreke i dalje postoje, npr. iznošenje novca se treba prijaviti HNB;

Članak 40. 

(1) Rezidenti i nerezidenti moraju prilikom prelaska državne granice cariniku prijaviti unošenje odnosno iznošenje gotovine u kunama, strane gotovine i čekova uvrijednosti propisanoj zakonom koji uređuje sprječavanje pranja novca.

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako u roku od 30 dana nakon inicijalnoga izravnog ulaganja ili drugoga vlasničkog ulaganja ne prijavi ulaganje Hrvatskoj narodnoj banci ili ne prijavi drugepodatke propisane odlukom Hrvatske narodne banke, ili to učini na način suprotanpropisanom načinu podnošenja prijave,

2. ako doznači sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina u inozemstvu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom,

3. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima srezidentima ili nerezidentima u Republici Hrvatskoj suprotno ovome Zakonu ili odluci Hrvatske narodne banke,

4. ako na tržištu kapitala u inozemstvu kupi vrijednosne papire čiji izdavatelji neispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke,

5. ako upis, uplatu, kupnju ili prodaju vrijednosnih papira u inozemstvu ne obavi posredovanjem ovlaštenog društva kada je to ovim Zakonom predviđeno,..

pdf: Devizni zakon - izmjena

Izmjene Zakona su predložene 23.11.2006, a usvojene 24.11.2006 i stupaju na snagu 8 dana nakon objave u Narodnim novinama

hr.digg|prijavi These icons link to social bookmarking sites where readers can share and discover new web pages.
  • co.mments
  • del.icio.us
  • digg
  • Ma.gnolia
  • YahooMyWeb
  • hr.digg

Uvjeti za uvrštenje vrijednosnih papira

Friday, September 1st, 2006

 zagrebacka burza

Uvjete za uvrštenje regulira Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske te pravilnik burze kojoj je podnesen zahtjev za uvrštenje.

Uvrštenje u hrvatske burze kapitala – skraćena verzija!

Uvrštenje u ST (službeno tržište, Prva kotacija) – temeljni kapital Izdavatelja mora biti najmanje 100.000.000,00 kuna (sto milijuna kuna), te ispunjavati još nekoliko uvjeta koje neću navoditi zbog preopširnosti, a mogu se naći u pravilniku ZSE. Za uvrštenje u prvu kotaciju Varaždinske burze (VSE), minimalni temeljni kapital mora biti 30.000.000,00 kn (trideset milijuna kuna). Također, za uvrštenje u VSE Izdavatelj treba priložiti revidirana fin. izvješća za posljednje tri godine, te najmanje 25% temeljnog kapitala mora biti dostupno javnosti. Izdavatelji čije su dionice uvrštene u Prvu kotaciju ZSE (ST) dužni su redovito izdavati godišnja, polugodišnja i kvartalna izvješća (osim društava s ograničenom odgovornošću). Naknada za uvrštenje na ZSE iznosi 0,065% nominalne vrijednosti svih uvrštenih dionica, ali ne može biti manja od 75.000,00 kn, ni veća od 150.000,00 kn.

Uvrštenje u RT (redovito tržište, ZSE) – u mogu biti uvršteni vrijednosni papiri Izdavatelja koji raspolažu financijskim izvješćima za najmanje 2 protekle financijske godine te imaju temeljni kapital od najmanje 20.000.000,00 kuna (dvadeset milijuna kuna), ili manje ukoliko je očekivana tržišna kapitalizacija veća od 10.000.000,00 (deset milijuna kuna). Također mora imati najmanje 50 dioničara, te minimalno 15% Dionica distributirano javnosti. Naknada za uvrštenje u redovito tržište na ZSE iznosi 25.000,00 kn.

*Uvrštenje u TJDD (Kotacija javnih dioničkih društava (JDD), po ZTVP) – za razliku od Prve kotacije u koju se dionička društva uvrštavaju isključivo ako to žele i ispunjavaju uvjete tj. na zahtjev, u JDD kotaciju su se dužna uvrstiti po sili Zakona, tako sva dionička društva koja izdaju dionice javnom ponudom ili imaju više od 100 dioničara i kapital veći od 30 miljuna kuna, moraju biti uvrštena u Kotaciju JDD. Glavna razlika je u transparentnosti poslovanja. Makar razlika između Prve kotacije i JDD kotacije nije velika, mirovinski fondovi smiju ulagati samo u prve kotacije naših burzi, osim ako se nešto u međuvremenu nije promijenilo. Naknada za uvrštenje u TJDD na Zagrebačkoj burzi iznosi 6.000,00 kn.

JAVNA DIONIČKA DRUŠTVA

Članak 114.
(1) U smislu ovoga Zakona javnim dioničkim društvima smatraju se dionička društva koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
1. izdaju dionice javnom ponudom, ili
2. imaju više od 100 dioničara, a njihov temeljni kapital iznosi najmanje 30.000.000,00 kuna.
(2) U roku od 30 dana od dana izdanja dionica javnom ponudom, odnosno dana ispunjenja kriterija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka javna dionička društva dužna su uvrstiti dionice u kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenoga javnog tržišta.
(3) Javna dionička društva dužna su prilikom uvrštenja dionica u kotaciju javnih dioničkih društava objaviti skraćeni prospekt, dok uvjete uvrštenja propisuje burza odnosno uređeno javno tržište.
(4) Javna dionička društva obvezna su izraditi i u roku od 30 dana od posljednjeg dana u tromjesečju dostaviti Komisiji tromjesečna financijska i poslovna izvješća, a u roku od 45 dana konsolidirana izvješća. Financijska i poslovna izvješća za četvrto tromjesečje javna dionička društva obvezna su izraditi i dostaviti Komisiji u roku od 90 dana po isteku poslovne godine.
(5) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati oblik i sadržaj izvješća iz stavka 4. ovoga članka te razdoblje i način na koji će se utvrditi ima li dioničko društvo više od 100 dioničara.
(6) Komisija će izvješća iz stavka 4. ovoga članka učiniti dostupnima javnosti.
(7) Javna dionička društva moraju prije uvrštenje vrijednosnih papira u kotaciju javnih dioničkih društava na burzi ili uređenom javnom tržištu dostaviti podatke o vrijednosnim papirima i njihovim vlasnicima iz knjiga dionica ili registara izdavatelja u depozitorij središnje depozitarne agencije radi dematerijalizacije vrijednosnih papira, prema rokovima i načinu dostave koji propisuje središnja depozitarna agencija, a odobrava Komisija.
(8) Na javna dionička društva iz stavka 1. ovoga članka nad kojima je otvoren postupak stečaja ili likvidacije do okončanja istih ne primjenjuju se odredbe ovoga članka.

Uvrštenje u kotaciju ''Slobodno tržište'' (VSE)
- Za uvrštenje u Slobodno tržište potreban je statut društva, zadnje financijsko izvješće te zahtjev za uvrštenje koji popunjava broker.

Izdavatelj također mora obavještavati burzu o sastancima nadzornog odbora, i to najmanje 5 dana prije sastanka, te o svim ostalim događajima važnim za moguću promjenu cijene.

hr.digg|prijavi These icons link to social bookmarking sites where readers can share and discover new web pages.
  • co.mments
  • del.icio.us
  • digg
  • Ma.gnolia
  • YahooMyWeb
  • hr.digg

Hedge fondovi

Tuesday, November 15th, 2005
  
Hedge fondove (eng. hedge funds) bi mogli nazvati ''divljim'' fondovima, oni u pravilu nisu registrirani i ne podliježu zakonskim regulama koje moraju ispunjavati registrirani investicijski fondovi.
 
U početku je osnovna ideja hedge fondova bila osigurati povrat na ulaganje (eng. hedge = zaštita), dok su danas hedge fondovi u principu usredočeni na rizik kako bi ostvarili što veći prinos. Iako u pravilu ostvaruju veće prinose od drugih (investicijskih, mirovinskih,..) fondova, baš zato što su usredočeni na rizik nisu pogodni individalnim invesitorima, čak i u slučaju kad je početni ulog poprilično nizak, cca. 25.000 USD.  
 
Sad se neki pitaju ''kako to smiju biti neregistrirani?''. Nitko ne može zabraniti, npr. određenoj skupini članova koji prate investicijske forume ili blogove da zajednički udruže znanje i vrijeme, te iz zajedničkog računa investiraju novac. SEC pokušava regulirati poslovanje hedge fondova, ali i dalje ne uspjeva, bar ne u značajnijoj mjeri. Prednost takvih fondova nad investicijskim fondovima je ta što hedge fondovi smiju trgovati na način koji nije dopušten investicijskim fondovima, npr. smiju shortati, ulagati u bilo koje dionice na bilo kojem tržištu, opcije i futurese, te poslove izvan tržišta vrijednosnica, baš kao i samostalni investitor. Namijenjeni su u pravilu velikim korporacijama i imućnijim investitorima, najviše zbog zakonskih regulativa (SEC) koji nisu blagonakloni prema (riskantnim) hedge fondovima, npr. poneki hedge fondovi imaju minimalni ulog od milijun pa čak do 25 milijuna dolara, a neki su uz sve to i jednostavno zatvoreni za nove klijente (npr. Cramer Berkowitz). Također, SEC je zabranio oglašavanje hedge fondova, odnosno, ako su neregistrirani, nema se tko oglašavati.
 
U Americi djeluje oko 9000 hedge fondova, a po procjenam taj broj se svake godine poveća za 10%. Službene statistike ne postoje jer u US zakonu nema definicije hedge fonda, a i velik broj istih se registrira off-shore.  
 
Mutual fondovi, za razliku od Hedge, su registrirani i nadgledani od strane SEC-a, a jedna od regulativa kojoj podliježu mutual fondovi je ta da im nije dopušteno svojim fond managerima plaćati proviziju od zarade (kod Hedge ona ponekad iznosi i 50% od zarade, npr. Simons i Cohen), što mogi vide kao razlog relativne neučinkovitosti managera u Mutual fondovima.
 
Ipak, mutual fondovi raspolažu s oko 8 tisuca milijardi dolara ($7.818 trillion), za razliku od Hadge fondova koji raspolažu s oko 1100 milijardi dolara, po procjenama iz 2004. godine. Od negativnih strana treba spomenuti pojavu "divljih" hedge fond managera, tj. osoba koje nisu sposobne obavljati taj posao, ali zbog nedostatka SEC regulative, i slabe informiranosti, klijenti znaju pogriješiti pri izboru svog Hegde managera.
 
Procjenjuje se da u cijelom svijetu ima preko 9 tisuca Hedge fondova te da se taj broj svake godine poveća za 10%. Službene statistike ne postoje jer u US zakonu nema definicije hedge fonda, a i velik broj ih se registrira off-shore (Kajmansko otočje, Bermuda, Britanski Djevičanski otoci,..). Najpoznatij među hedge fondovima su Soros Fund Management, Clinton group, Bridgewater, Pequot,..
Hedge fondovi su organizirani kao "partnerstvo", gdje je glavni manager također i glavni savjetnik (investitor), a financijeri ("klijenti") partneri. Ujedno su i netransparentni, što znači da ne moraju objavljivati gdje i kako ulažu novac svojih klijenata. Velik broj hedge fondova je registriran offshore, kako bi izbjegli plaćanje poreza.
 
Špekulira se čak da su Hegde fondovi odgovorni za nagli porast cijene nafte kojima smo svjedoci posljednjih par godina, a razlog tome je, navodno, ulaganje najjačih Hedge fondova u futurese (o futuresima baš možete pročitati na OptionMasterovom blogu) na naftu. Kako investicijskim fondovima nije dozvoljeno shortati, oni su "osuđeni" na gubitak u bear marketu, dok hegde fondovi zarađuju i kad padaju cijene, sto shortanjem, sto pisanjem i/li kupovinom opcija.
 
Nisu pogodni široj javnosti i zbog mnogo većeg rizika od gubitka sredstava, veliki investitori su toga u potpunosti svjesni i spremni su riskirati u zamjenu za prihod veći no što bi ostvarili kod klasičnih investicijskih fondova, dok mali investitor najčešće to sebi ne može priuštiti. Prosječna naknada je 1-2% od uloženih sredstava, te 20-50% od dobiti, što je drastično više nego kod klasičnih investicijski fondova. Neki od poznatijih hedge fond managera su George Soros i Jim Cramer (Mad Money), koji je 2000. godine kad je DOW pao -6%, a S&P500 -11%, na "svom" portfelju zaradio +36%. Prošle godine je najveći prihod imao hedge fond kojem je manager Edward Lampert iz ESL Investments Inc., 1.2 milijarde dolara, kako je objavio PR Newswire.

Hedge fondovi postoje već nekoliko desetljeća, ali o njima se počelo pisati tek nakon što je 1998. godine jedan hedge fond (LTCM) izgubio 4.6 milijarde dolara (dotad im je prosječan godišni prihod bio +40%), te time ugrozio čak cjelokupan bankarski sistem zbog velikih iznosa kojima banke kreditiraju hedge fondove. Ako vas zanima nešto više o tome, možete pročitati knjigu ''When Genius Failed'' autora Rogera Lowensteina.

 
 James Simons Alpha cover
 
James Harris (Jim) Simons, Ph.D. is a cryptanalyst, mathematical physicist, academic, investment advisor, billionaire and philanthropist. In 1982, Simons founded Renaissance Technologies Corporation, a private investment firm based in New York with over $12 billion under management; Simons is still at the helm, as president, of what is now one of the world's most successful hedge funds.[1] According to Institutional Investor magazine, Simons earned an estimated $1.5 billion in 2005[2] (the largest compensation among hedge fund managers that year [1]) and $670 million in 2004. Simons' most influential research involved the discovery and application of certain geometric measurements, and resulted in the Chern-Simons form (aka Chern-Simons invariants, or Chern-Simons theory). In 1974, his theory was published in Characteristic Forms and Geometric Invariants, co-authored with the differential geometer Shiing-Shen Chern. The theory has wide use in theoretical physics, particularly string theory. With an estimated current net worth of around $4 billion, he is ranked by Forbes as the 64-richest person in America.
hr.digg|prijavi These icons link to social bookmarking sites where readers can share and discover new web pages.
  • co.mments
  • del.icio.us
  • digg
  • Ma.gnolia
  • YahooMyWeb
  • hr.digg